Netačno mjerenje i ignorisanje simptoma često dovode do opasnog potcjenjivanja hipertenzije.
Jedna od tri osobe ima visok krvni pritisak (hipertenziju), a njegovo pravilno i kontinuirano liječenje je neophodno za sprječavanje srčanih udara, moždanih udara i drugih ozbiljnih sekundarnih bolesti. Ali iste greške se ponavljaju iznova i iznova i u dijagnosticiranju i u liječenju visokog krvnog pritiska, iako ljekari zapravo tačno znaju šta da rade, piše internista Ami Schattner sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu i Medicinskog centra Hadassah u časopisu The American Journal of Medicine. On navodi da je “veliki broj ljudi sa visokim krvnim pritiskom ili nedijagnosticiran ili neliječen, uglavnom zbog uvjerenja da je liječenje hipertenzije jednostavna stvar.” Ali đavo je u detaljima, i upravo se te male suptilnosti prečesto zanemaruju u rutinskoj praksi.
Problemi počinju s lokacijom mjerenja krvnog pritiska
Jedan od najčešćih problema javlja se čak i prije nego što se o liječenju uopće razmišlja: mjerenje krvnog pritiska. Mnogi bi se oslanjali isključivo na ordinacijska očitanja krvnog pritiska, ali ona mogu biti obmanjujuća, ističe Schattner, objašnjavajući dvije situacije:
- Krvni pritisak se čini previsokim kada se mjeri u ordinaciji, ali je normalan u svakodnevnom životu.
Ovaj fenomen je poznat kao “hipertenzija bijelog mantila”, koja se može javiti, na primjer, zbog uzbuđenja tokom ljekarskog pregleda. Dugo su ljekari stoga odbacivali povišene vrijednosti kao puku grešku u mjerenju. Ali nova istraživanja pokazuju da ova pretpostavka može biti preuranjena. U mnogim slučajevima to može biti rani znak upozorenja na razvoj upornog visokog krvnog pritiska i povećanog kardiovaskularnog rizika.
- Krvni pritisak se čini normalnim kada se mjeri u ordinaciji, ali je često previsok u svakodnevnom životu:
Oko 15 posto ljudi koji imaju nedetektibilan ili samo blago povišen krvni pritisak izmjeren u ordinaciji imaju takozvanu “maskiranu hipertenziju”. Njihov krvni pritisak neprimjetno raste u svakodnevnom životu, posebno noću. Prema Njemačkoj ligi za hipertenziju, uzroci ovoga još nisu u potpunosti jasni. Međutim, obično pogađa ljude s visokim nivoom profesionalnog ili privatnog stresa – posebno mlađe muškarce.
S druge strane, Schattner ističe da su kućni uslovi često realniji i kroz češća mjerenja pokazuju kako se krvni pritisak razvija tokom nekoliko dana u svakodnevnom životu. Istovremeno, samostalno mjerenje kod kuće ojačalo bi vlastitu kompetentnost i učešće pacijenata u terapiji.
- Mjerite i noću
Noćnom krvnom pritisku se ne posvećuje dovoljno pažnje, kaže Schattner. – Normalno, krvni pritisak pada tokom spavanja, ali ako ostane visok, povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti. Stoga je preporučljivo izvršiti 24-satno mjerenje. Osim toga, prerijetko se provjerava da li je visok krvni pritisak uzrokovan drugim bolestima ili lijekovima. Ovaj takozvani “sekundarni visoki krvni pritisak” je relativno rijedak, ali obično nestaje kada pacijenti pređu na druge lijekove – upozorava Schattner.
Ispravno mjerenje krvnog pritiska
Ali način na koji mjerimo krvni pritisak kod kuće je takođe veoma važan, kaže Schattner, uz nekoliko savjeta:
- Izmjerite krvni pritisak prije uzimanja lijekova i najmanje dva sata nakon buđenja kako biste izbjegli jutarnji skok krvnog pritiska.
- Udobno se smjestite, s leđima naslonjenim na naslon stolice i stavite ruku u visinu stola.
- Izvršite tri mjerenja u razmaku od jedne minute. Prvo mjerenje uvijek treba odbaciti.
- Ostanite mirni tokom mjerenja.
Prepoznajte skrivene rizike i pravilno ih tretirajte
