Iako se pacijenticama koje su podvrgnute IVF-u često nude brojni dodatni testovi koji obećavaju veće šanse za uspjeh, novo istraživanje pokazuje da većina njih nema dokaza da zapravo djeluju. Otkrilo je da čak sedam od deset najčešće korištenih dodataka prehrani nije pokazalo mjerljiv učinak na šanse za trudnoću.
Nova studija dovodi u pitanje efikasnost velikog broja testova koji se koriste tokom postupka vantjelesne oplodnje (IVF). To su dodatni postupci, testovi i terapije koje privatne klinike često nude pored standardnog liječenja, uz značajne finansijske troškove za pacijente – ali bez uvjerljivih dokaza da poboljšavaju ishode liječenja.
Analiza 85 kliničkih ispitivanja otkrila je da većina ovih intervencija ima malu ili nikakvu dokazanu korist , iako se često promoviraju.
„Postoje široko rasprostranjene dezinformacije o dodacima prehrani za IVF, a web stranice privatnih klinika i forumi pacijenata na društvenim mrežama – glavni izvori informacija za pacijente – često preuveličavaju koristi i izostavljaju troškove i rizike“, rekla je Sarah Lensen, autorica studije i istraživačica na Univerzitetu u Melbourneu.
Prema nalazima studije, čak sedam od deset najčešće korištenih dodataka prehrani nije pokazalo mjerljiv učinak na šanse za trudnoću ili je njihova učinkovitost podržana samo slabim i nekvalitetnim dokazima.
Među intervencijama koje nisu pokazale jasan učinak su akupunktura, razni lijekovi za smanjenje upale, biopsija sluznice maternice radi analize ekspresije gena, tretmani intralipidnom infuzijom za ubrizgavanje sojinog ulja i žumanjka u krv radi jačanja imuniteta, te terapija plazmom bogatom trombocitima, koja se primjenjuje na jajnike ili maternicu.
Istraživači također nisu pronašli dovoljno dokaza za preimplantacijsko genetsko testiranje na aneuploidiju (PGT-A), koje se koristi za provjeru hromosomskih abnormalnosti kod embrija prije njegovog transfera.
Mali broj potencijalno korisnih metoda
Od svih analiziranih postupaka, samo tri su pokazala bilo kakvu indikaciju koristi , ali čak i ti dokazi ostaju ograničeni.
Tako “EmbrioGlu”, transferni medij koji sadrži hijaluronsku kiselinu i služi kao pomoć pri implantaciji embriona, može povećati šanse za trudnoću i živorođenje, ali istraživači upozoravaju da rezultati nisu dovoljno pouzdani. Zatim, struganje endometrija, postupak u kojem se sluznica maternice namjerno oštećuje prije transfera embriona, također je povezano s mogućim povećanjem stope trudnoće i živorođenja.
Slično tome, fiziološka intracitoplazmatska injekcija sperme (PICSI), tehnika koja se koristi za odabir zrelijih spermatozoida, pokazala je slabe indikacije da može smanjiti rizik od pobačaja.
“Dodaci bez dokaza o efikasnosti mogu dovesti do lažne nade, većeg finansijskog opterećenja i nepotrebnih medicinskih postupaka tokom već vrlo teškog perioda za pacijente”, rekao je Lensen.
Dodaje da klinike i ljekari moraju pažljivo procijeniti da li je uopće opravdano nuditi intervencije bez jasnih dokaza, jer pacijenti često samu ponudu tumače kao znak da je metoda korisna . Uprkos nedostatku dokaza, više od 70 posto pacijenata u Australiji, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu koristi barem jedan od ovih dodataka prehrani tokom liječenja, pokazuju podaci istraživanja.
Studija također ukazuje na snažan utjecaj interneta i društvenih mreža na odluke pacijenata . Gotovo svi anketirani pacijenti oslanjaju se na web stranice klinika, dok više od 60 posto koristi i platforme poput Facebooka i Reddita prilikom donošenja odluka o terapiji, izvještava “Juronuj”.
