SZO postavlja prag koji je realno dostižan za veliki dio populacije
Za efikasniju zaštitu kardiovaskularnog sistema od bolesti, znatno više vježbanja je korisno nego što je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ranije preporučivala, prema novoj studiji.
Odrasli bi trebali težiti vježbanju oko 560 do 610 minuta sedmično, ili oko deset sati, kako bi značajno smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog udara, moždanog udara ili zatajenja srca, preporučuje tim sa Politehničkog univerziteta u Makau u studiji objavljenoj u Britanskom časopisu za sportsku medicinu . Vježbanje se odnosi na vježbanje koje ide dalje od lagane vježbe, tj. umjerene aktivnosti pri kojoj ostajete bez daha, ali i dalje možete govoriti, ili snažne aktivnosti pri kojoj mnogo teže dišete i teško vam je govoriti.
Prema studiji, pridržavanje preporuke SZO o najmanje 150 do 300 minuta umjerene tjelovježbe sedmično smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog udara, moždanog udara ili zatajenja srca za osam do devet posto. S druge strane, uz 560 do 610 minuta fizičke aktivnosti, rizik se značajno smanjuje, za više od 30 posto. Međutim, samo 12 posto učesnika studije postiglo je ovaj visok nivo fizičke aktivnosti.
Preporuke SZO treba smatrati minimumom za pružanje osnovne zaštite od širokog spektra bolesti i smanjenje smrtnosti u općoj populaciji. SZO postavlja prag koji je realno dostižan za veliki dio stanovništva, budući da se najveći zdravstveni dobici postižu jednostavnim prelaskom sa potpune neaktivnosti na umjerenu tjelovježbu. Iako preporuka SZO od 150 minuta ostaje važna polazna tačka, autori naglašavaju da bi za optimalnu zaštitu trebalo težiti znatno dužim periodima aktivnosti.
