Kada parovi planiraju porodicu, rijetko se opterećuju godišnjim dobom u kojem će se dijete roditi. Međutim, zanimljiva sociološka i medicinska istraživanja već godinama pokazuju da bebe rođene tokom ljeta imaju niz zdravstvenih prednosti.
Naučnici su uočili nekoliko ključnih razloga zbog kojih su ljetne bebe u startu malo “u prednosti” kada je riječ o zdravlju.
Više sunca znači više vitamina D za mamu i bebu
Jedan od glavnih razloga zašto su ljetne bebe uopšteno robusnijeg zdravlja leži u vitaminu D. Trudnice koje provode svoje zadnje tromjesečje u kasno proljeće i ljeto izložene su većim količinama sunčeve svjetlosti.
Pored toga, studije pokazuju da bebe čije su majke tokom kasne trudnoće imale visoke nivoe vitamina D razvijaju šire i gušće kosti. Istovremeno to utieče i na dugoročni imunitet – vitamin D igra ključnu ulogu u razvoju imunološkog sistema, što djetetu pruža bolju zaštitu od rane dobi.
Veća prirodna težina
Istraživanje provedeno na Univerzitetu Cambridge, koje je obuhvatilo gotovo pola miliona ljudi, otkrilo je da su bebe rođene ljeti u prosjeku neznatno teže na porodu od zimskih beba. Veća (i zdrava) prirodna težina povezana je s boljim opštim zdravstvenim ishodima u prvim mjesecima života i manjim rizikom od ranih komplikacija, piše Klix.
Manji rizik od sezonskih infekcija u prvim mjesecima
Prvi mjeseci života s novorođenčetom znaju biti stresni, posebno ako vlada sezona gripa i prehlada. Ljetne bebe lakše izbjegavaju viruse – rođene su u vrijeme kada su respiratorne infekcije, poput RSV-a ili gripe, na najnižem nivou.
Do trenutka kada stigne zima i sezona prehlada, ljetna beba već ima nekoliko mjeseci, njen imunološki sustav je zreliji i lakše se bori s mikrobima nego potpuno novo novorođenče u januaru.
Manja stopa rane pojave astme i alergija
Neka istraživanja sugerišu da izloženost uobičajenim sezonskim alergenima (poput polena) odmah po rođenju, u kombinaciji s optimalnim razinama vitamina D, može pomoći “treniranju” imunološkog sistema. Zbog toga ljetne bebe rjeđe razvijaju astmu i alergije na hranu u kasnijem djetinjstvu u poređenju s djecom rođenom u zimskim mjesecima, kada su više zatvorena u kući.
Utjecaj se ne zaustavlja samo na fizičkom zdravlju. Neke neurološke studije pokazuju da količina svjetlosti u vrijeme rođenja utječe na razvoj neurotransmitera poput dopamina i serotonina. Osobe rođene ljeti imaju manju vjerojatnost za razvoj zimske depresije u odrasloj dobi te češće pokazuju sklonost pozitivnom i optimističnom stavu (poznat kao ciklotimični temperament).
