S dolaskom hladnijih dana raste broj oboljelih od prehlade i gripe. Većina ljudi oporavi se kod kuće uz odmor i dovoljno tečnosti, ali postoje simptomi koji ukazuju na komplikacije i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), većina oboljelih od gripe oporavi se za nekoliko dana do manje od dvije sedmice, ali kod nekih se razviju komplikacije poput upale pluća, od kojih neke mogu biti opasne po život.
Prehlada ili gripa
Dvije bolesti se najlakše razlikuju po načinu na koji počinju. Podaci CDC-a pokazuju da simptomi prehlade dolaze postepeno, a gripe naglo. Kod prehlade je povišena temperatura rijetka, dok je kod gripe česta i traje tri do četiri dana. Bolovi u tijelu kod gripe su česti i često jaki, a umor i slabost uobičajeni. Važno je znati i da nema svako oboljeli od gripe povišenu temperaturu.
Kada s prehladom kod porodičnog ljekara
Britanska javna zdravstvena služba NHS navodi da se prehlada često može liječiti bez odlaska ljekaru. Ljekaru se ipak treba javiti ako se simptomi pogoršavaju, ako je temperatura vrlo visoka ili osjećate drhtavicu, ako ste zabrinuti zbog simptoma kod djeteta, ili ako se simptomi ne poboljšaju nakon 10 dana.
Pregled se savjetuje i osobama s hroničnim bolestima, poput dijabetesa ili bolesti srca, pluća ili bubrega, te onima s oslabljenim imunitetom, naprimjer zbog hemoterapije. Antibiotici ovdje ne pomažu jer, kako navodi NHS, djeluju samo kod bakterijskih infekcija, a prehladu izazivaju virusi, piše Klix.
Znakovi upozorenja kod odraslih
CDC navodi simptome zbog kojih treba odmah potražiti medicinsku pomoć. Kod odraslih su to otežano disanje ili nedostatak vazudha, stalan bol ili pritisak u grudima ili stomaku, uporna vrtoglavica, zbunjenost ili otežano buđenje, napadi (konvulzije), izostanak mokrenja, jaki bolovi u mišićima te izražena slabost ili nesigurnost pri hodu.
Poseban oprez potreban je kada se temperatura ili kašalj povuku, a zatim vrate ili pogoršaju, kao i kada se pogoršaju hronične bolesti.
Na šta paziti kod djece
Kod djece CDC kao znakove upozorenja izdvaja ubrzano ili otežano disanje, plavičaste usne ili lice, uvlačenje rebara pri svakom udahu, bol u grudima i jake bolove u mišićima, kada dijete odbija hodati.
Roditelji trebaju obratiti pažnju i na dehidraciju, odnosno na to da dijete ne mokri osam sati, ima suha usta ili plače bez suza. Hitna pomoć potrebna je i ako dijete nije budno i ne reaguje na okolinu, ima napade, ili ima temperaturu iznad 40 stepeni Celzijusa. Kod beba mlađih od 12 sedmica razlog za javljanje ljekaru je svaka povišena temperatura.
Ko je u većem riziku
Teže komplikacije mogu se javiti kod svakoga, ali su, prema CDC-u, najugroženije osobe starije od 65 godina, osobe bilo koje dobi s određenim hroničnim bolestima poput astme, dijabetesa ili bolesti srca, trudnice i djeca mlađa od pet godina, posebno ona mlađa od dvije.
CDC naglašava da navedene liste nisu konačne te da se ljekaru treba obratiti zbog svakog drugog simptoma koji je ozbiljan ili zabrinjavajući.
Srpskainfo.rs
