Pojava zaraze u ruralnim zajednicama pre 30 godina na području Patagonije u Argentini navela je naučnike da prvi put dokumentuju prenos hantavirusa sa osobe na osobu, piše The Guardian, iako se do tada verovalo da se širi samo kontaktom sa glodarima.
Pre gotovo deset godina, novija epidemija koja se takođe dogodila u Patagoniji pružila je detaljne dokaze o prenosu među ljudima kada je zaraženi 68-godišnjak prisustvovao rođendanskoj proslavi u malom naselju. Infekcija se proširila i rezultirala sa 11 smrtnih slučajeva.
Sada je tema hantavirusa u kontekstu Argentine ponovo aktuelna, nakon što su tri osobe preminule od virusa na holandskom kruzeru MV Hondius, koji je isplovio iz Argentina prema Zelenortskim ostrvima. Iako još nije potvrđeno kako su se putnici zarazili, hipoteza koju istražuje Svjetksa zdravstvena organizacija jeste da se prenos dogodio pre ukrcavanja, što južnoameričku zemlju stavlja pod globalni nadzor.
Takođe je već isključena mogućnost epidemije. Testovi na putnicima potvrdili su da su zaraženi sojem Andes, jedinim sojem kod kojeg je dokumentovano širenje sa čoveka na čoveka i koji se uglavnom nalazi u delovima Argentine i Čilea.
Kako prenosi Associated Press, pojavili su se i novi slučajevi zaraze hantavirusom sa kruzera. Evakuisana Francuskinja pozitivna je na virus i njeno zdravstveno stanje se pogoršalo u bolnici tokom noći, potvrdila je u ponedeljak francuska ministarka zdravlja Stephanie Rist. Pacijentkinja je bila među petoro francuskih putnika koji su se ponovo vratili u nedelju u Paris sa broda MV Hondius. Simptomi su joj se razvili tokom leta za Pariz.
Američki zvaničnici rekli su u nedelju uveče da je jedan Amerikanac među 17 osoba koje su prevezene u Nebraska takođe bio pozitivan na hantavirus, ali bez simptoma. Podsetimo, petoro ljudi koji su ranije napustili brod takođe je bilo zaraženo.
Argentinski naučnici koji već duže proučavaju virus slažu se da se Argentina, uprkos nedavnom blagom porastu broja slučajeva, zapravo ne suočava sa novim problemom i ističu da nema veće razlike u poređenju sa prethodnim decenijama.
– Argentina je navikla da se nosi sa hantavirusom – rekao je dr Roberto Debag, specijalista za zarazne bolesti i potpredsednik Latinoameričkog društva za vakcinologiju, napominjući da je zemlja uvela obavezno prijavljivanje infekcija hantavirusom nakon slučajeva iz 1996. godine.
– Od tada je uvek bilo slučajeva i epidemija… ali se zapravo ništa nije promenilo – dodao je Debag.
Od jula prošle godine Argentina je zabeležila 101 slučaj hantavirusa i 32 smrtna slučaja. U prethodnim epidemiološkim sezonama, između jula i juna, brojke su bile niže, poput 64 slučaja i 14 smrtnih slučajeva tokom 2024. i 2025. godine.
Dr Raul Gonzales Itig, biolog i profesor na National University of Córdoba, rekao je da veruje da je porast više povezan sa ponašanjem glodara. Objašnjava da su 2023. i 2024. godina bile znatno sušnije, nakon čega je usledilo povećanje količine padavina u narednim godinama, što je dovelo do jačanja vegetacije i više hrane za životinje.
– Globalne klimatske promene menjaju sve, a to bi takođe moglo dovesti do pojave slučajeva hantavirusa na mestima gde se ranije nisu javljali – rekao je.
Čak i uz porast, Argentina ostaje unutar svog istorijskog godišnjeg proseka od oko 100 slučajeva – daleko ispod, na primer, China i Južna Koreja, gde prema podacima WHO-a godišnje ima hiljade slučajeva.
Kako bi utvrdili gde je moglo doći do kontaminacije na brodu MV Hondius, argentinsko ministarstvo zdravlja planira da uhvati glodare radi analize duž rute kojom je putovao holandski par koji je prvi razvio simptome.
Napominju da „nije potvrđeno da se infekcija dogodila u Argentini”, a u pokrajini iz koje je brod isplovio, Tierra del Fuego, u poslednjih 30 godina nije bilo potvrđenog slučaja hantavirusa, prenosi The Guardian..
U luci Ushuaia život za sada teče uobičajenim ritmom. Turisti i dalje šetaju uz obalu i ukrcavaju se na kraće izlete prema Isla de los Estados, poznatom po svetioniku nazvanom „kraj sveta”, kao i na plovidbe kroz Beagle Channel.
„Činjenica da ovde nema zabeleženih slučajeva uliva sigurnost”, izjavio je Adonis Karvahal, zaposleni u jednoj turističkoj agenciji.
Kako kaže, posetioci često pitaju ima li zaraze u pokrajini, ali odsustvo prijavljenih slučajeva među lokalnim stanovništvom za sada smiruje situaciju.
„Moguće je da soj dolazi sa juga, to niko ne osporava, ali nije nastao ovde”, poručio je Karvahal.
U ponedeljak se očekuju poslednje evakuacije sa broda koji se nalazi na Kanarskim ostrvima.