U izvještaju se kritikuje sporo sprovođenje ekonomskih reformi s ciljem prelaska sa socijalističke prošlosti na budućnost usmjerenu ka tržištu, kao i relativno nizak nivo stranih ulaganja.
Stejt department podsjeća da se prije globalne pandemije kovid 19 očekivalo da se ubrza ekonomski rast u 2020. godini, prije nego što dostigne četiri odsto u ovoj godini, zahvaljujući prije svega potrošnji i, u određenoj mjeri, javnom investiranju. Ekonomija BiH porasla je za oko tri odsto 2019. godine.
Prema navodima Stejt departmenta, ulaganje SAD u BiH je malo usljed malog tržišta, relativno niskih prihoda, udaljenosti od Amerike, teške poslovne klime i nedostatka prilika za investiranje.
U izvještaju se, međutim, napominje da BiH nudi dobre izglede za poslovanje dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i ulagačima.
“Кompanije koje uspiju da prevaziđu poteškoće uspostavljanja prisustva u BiH uglavnom nadoknade svoja ulaganja. Veliki američki fond za ulaganje uspio je da uđe na tržište regionalnim ulaganjem 2014. godine i da ostvari prihod 2019.”, ističe se u izvještaju.
Stejt department podsjeća da BiH ima dobre prirodne resurse, koji omogućavaju potencijalne prilike u sektoru energetike, poljoprivrede, drvne industrije i turizma.
U izvještaju je naglašeno da u BiH nije bilo napada na strana ulaganja, ali da i dalje postoji rizik povremenog, lokalizovanog političkog ili kriminalnog nasilja, podsjećajući na proteste zbog ekonomske stagnacije i nemogućnosti vlasti da poboljšaju situaciju u junu 2013. i sredinom 2014. godine.
Stejt deparment ističe i malu cijenu rada u poređenju sa standardima Zapada, dok se u isto vrijeme povećava broj studenata na univerzitetima.
U izvještaju se pominje i nedostatak stručnih lica u određenim sektorima, usljed nedostatka obrazovanja, prilika za zapošljavanje i emigriranja stanovništva u druge zemlje.
Na kraju izvještaja pominje se i problem korupcije, koja je i dalje prisutna u brojnim političkim i ekonomskim institucijama.
