Životni vijek ljudi odjednom je prestao rasti: Zašto ne živimo duže? - BIGportal.ba
Hrana i zdravlje

Životni vijek ljudi odjednom je prestao rasti: Zašto ne živimo duže?

U NAJVEĆEM dijelu dva posljednja vijeka, život ljudi produživao se ubrzanim i postojanim tempom.

Tokom 1840-ih godina ljudi su u prosjeku živjeli nešto duže od četrdeset godina, no nakon toga su, ranih 1900-ih, tokom viktorijanskog perioda bolja ishrana, higijena, uslovi življenja i razvoj sanitarnog sisetma uticali na produženje životnog vijeka do šezdeset godina. Kako je odmicao 20. vijek, uz izuzetak ratnih godina, ostvaren je daljnji napredak uvođenjem opšte zdravstvene zaštitite i vakcinacijom u djetinjstvu, piše BBC. 

Novi je napredak ostvaren sedamdesetih godina prošlog vijeka nadalje, zahvaljujući zdravstvenim postignućima u načinu liječenja, naročito pacijenata koji su doživjeli moždani i srčani udar. 

Ti krupni koraci bili su toliko značajni da je, do početka 21. vijeka, očekivani životni vijek pri rođenju iznosio 80 godina za žene i 75 za muškarce. Trend se nastavljao na način da su demografi stanovnicima dodavali još po godinu dana života otprilike svake četiri godine.

No potom je taj trend odjednom stao ili preciznije, prilično naglo se usporio, a prekretnica se dogodila 2011. godine.

Devijacija ili dugoročni trend? 

Na početku su se stručnjaci pitali je li riječ o nekoj devijaciji. Naime, godina 2015. bila je izuzetak. Broj smrtnih slučajeva je naglo porastao, naročito tokom zime kada je svijetom kružio vrlo snažan talas gripe. 

No danas je jasno da se tu dogodilo i nešto više osim kratkoročne anomalije.

Po zadnjim podacima Nacionalnog zavoda za statistiku za 2016. – 2018., isključene su posljedice teške zime. I premda se u međuvremenu dogodilo manje poboljšanje, brojke su još uvijek niže nego što je to bilo ranije. Aktuelni trendovi upućuju na to da će trebati proći više od 12 godina da stanovnici Velike Britanije “dobiju'”još jednu godinu života.

Koji su uzroci?

Neki naučnici smatraju da su, nakon toliko godina napredovanja ljudi jednostavno dosegnuli gornju granicu životnog vijeka. 

Najstarija živa osoba u službenoj evidenciji bila je Francuskinja Jeanne Calment koja je umrla u 122 godini, no to je bilo prije više od 20 godina. Po rezultatima studije čije je rezultate objavio naučni časopis Nature, granica životnog vijeka čovjeka je, ako isključimo ekstreme poput Calment, oko 115 godina.

Drugi to pak osporavaju. Jedan od njih je i američki genetičar David Sinclair koji je napisao knjigu “Životni vijek”, a u njoj piše o tomu da bi poboljšanjem gena povezanih s dugovječnošću ljudi možda mogli živjeti i duže od Jeanne Calment. 

Složen raspon učinaka

Stručnjak za pitanja starenja engleskoga Nacionalnog kabineta za statistiku Edward Morgan smatra da se iza ovog trenda vjerovatnije skriva složen raspon učinaka. Kaže da bi volio proširiti istraživanje. 

Engleski Zavod za javno zdravstvo već je sprovelo dio istraživanja. Po jednome objašnjenju u posljednjih nekoliko desetljeća nije bilo većih medicinskih ili zdravstvenih otkrića.

Ljudi, na primjer, ne umiru više u tolikoj mjeri od jedne bolesti, no njihovo mjesto zauzimaju druge. Uz veći broj ljudi koji uspijevaju preživjeti srčane i moždane udare i rak, zabilježen je porast smrtnih slučajeva kao posljedica demencije. I dok medicinska zajednica nastoji otkriti na koji način usporiti razvoj ove bolesti, rast očekivanog životnog vijeka je zaustavljen.

Zavod za javno zdravstvo Engleske proučavao je i uticaj siromaštva na dužinu životnog vijeka, a bivši savjetnik WHO-a Michael Marmont vjeruje da ono igra određenu ulogu.

Index

Danas objavljeno

Nedostatak magnezijuma može uzrokovati osjećaj ukočenosti

Vanja A

Šta omiljena grickalica govori o vama

Vanja A

Preliveni krompir iz rerne

Vanja A

Ostavite komentar