Zdrave alternative su najbolja opcija u borbi protiv pretilosti - BIGportal.ba
Hrana i zdravlje

Zdrave alternative su najbolja opcija u borbi protiv pretilosti

Dok se svakodnevno pazimo da ne obolimo od virusa korona, ujedno se ne smije zanemariti ni opšte stanje tijela.

Na mnoge stvari koje se trenutno dešavaju se ne može direktno uticati, ali rizik od gojaznosti se može smanjiti kontrolom onoga što unosimo u svoje tijelo te fizičkim aktivnostima.

Naučno je dokazano da višak kilograma povisuje rizike za obolijevanje od brojnih bolesti, a neke od njih su bolesti srca i krvožilnog sistema, dijabetes tipa 2, povišen krvni pritisak, povišen holesterol, respiratorni problemi i dr.

Budući da se svijet suočava sa stresnom situacijom, mnoge ljude može navesti da unose previše hrane. Razlog za to je, kako ističe psihoterapeut Danka Đukanović, osjećaj koji dolazi nakon jela, a to je opuštenost. 

“Opuštajući osjećaj koji dolazi nakon što se najedemo vezan je za lučenje hormona koji nam u tome pomažu, između ostalog dopamina, koji je hormon zadovoljstva te lijepog i opuštenog osjećaja. Taj osjećaj sitosti i opuštenosti nakon što jedemo je najčešći okidač zašto posežemo za hranom”, naglasila je Đukanovićeva.

Ona ističe da se nakon prejedanja najčešće javlja osjećaj krivice ukoliko želimo da smršamo i automatski se javlja i druga strana priče u kojoj se osobe počinju osjećati loše.

“Nije isključeno da se osobe okrivljuju nakon prejedanja, a to je izazvano osjećajem slabosti: ‘Aha, meni treba hrana da bih se umirio, to znači da sam slab.’ Osobe nerijetko sebi na taj način prave vezu koja nije istinita. I taj osjećaj može dalje da utiče na naš osjećaj niže vrijednosti i samopouzdanja, što nas onda dovodi do loših emocija kao što su razočaranje, tuga, osjećaj krivice, a ponekad i depresija”, objasnila je Đukanovićeva.

Većina ljudi u izolaciji je jela više, neki su se našli u zamci da ne mogu prestati jesti. Što duže u hrani tražimo lijek za strah, stres i dosadu, to je teže odviknuti se.

Manjak kretanja, dosada, anksioznost i stres tjeraju ljude da posežu za hranom čak i kada nisu fizički gladni. 

“Ključno pitanje koje sebi moramo da postavimo je – da li sam zaista gladan ili sam nervozan. Ono što se dešava je da često ne znamo razliku između ove dvije stvari. Mi mislimo da nervoza dolazi iz gladi, ali to nije nužno. Bitno je da budemo svjesni šta se dešava u nama i da pratimo šta nam govori naše tijelo, jer tijelo najbolje zna. Ono će nam reći šta se u njemu dešava i da li nam je potrebno da jedemo ili ne”, istakla je Đukanovićeva.

Tokom pandemije većina osoba je poremetila svoj ritam ishrane, što bi nakon nekog vremena moglo da rezultuje viškom kilograma, koji ima svoje posljedice.

UOBROČAVANJE – PRVI KORAK KA BOLJOJ ODLUCI U ISHRANI

“Ono što je bitno jeste da se uobročimo, da znamo tačno kada je vrijeme za obrok. Možemo da ograničimo količinu koju ćemo staviti pred sebe dok na primjer gledamo televiziju. Drugi način je da sve grickalice zamijenimo zdravijim alternativama”, rekla je Đukanovićeva. Kako dodaje, to ne znači da treba sebi da ukinemo grickanje, ali umjesto čipsa da uzmemo bademe ili koštunjavo voće. 

“Takođe je važno mijenjati navike u samom startu, odnosno pri kupovini paziti da se kupuju zdravije namirnice. Treba steći naviku i preći na zdravije alternative, stvari koje nisu toliko štetne. Kada već možemo da biramo i kada se pružaju mogućnosti, onda je uvijek bolje izabrati zdraviju alternativu”, prijedlog je psihoterapeuta.

Promo

Danas objavljeno

Lovačke šnicle koje osvajaju na prvi zalogaj

Zeljka

Šišmiši su domaćini virusa za koji nikad niste čuli, a smrtnost je i do 75 odsto

Zeljka

Jačanjem imuniteta u borbu protiv pandemije: Japanci imaju najmanju smrtnost od korone

Zeljka

Ostavite komentar