Mediteranska dijeta, autofagija, Keto, Paleo dijeta, postoji ih toliko – ali koja je najbolja? Zavisi o tome ko pita, jer ne postoji takva stvar kao jednostruki pristup zdravoj prehrani, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na King’s College London.
Ljudi reaguju na hranu na različite načine, da je svakoj osobi potreban personalizovani plan ishrane, otkrilo je istraživanje, koje je imalo za cilj istražiti efekte genetike, mikrobioma i životnih faktora na metabolizam. Drugim riječima, ono što predstavlja zdravu prehranu za jednu osobu, zapravo može biti nezdravo za drugu osobu.
Koja je najbolja dijeta za mene?
Studija, koja je objavljena u časopisu Nature Medicine, utvrdila je da savršena dijeta, zapravo ne postoji. Naučnici su pratili ishranu 1.102 zdrave osobe identičnim obrocima i izmjerili su njihove metaboličke reakcije. “Istraživači su razmotrili razlike u ljudskim nivoima glukoze (šećera), inzulina i triglicerida (masti). To je zato što povišeni nivo šećera i masnoće u krvi, može dovesti do upale – što je povezano s povećanim rizikom od debljanja, dijabetesa i srčanih bolesti“, objašnjava Aisling Moran, nutricionistička naučnica.
Postoje ogromne razlike u reakcijama ljudi na identične obroke, a neki su se rezultati desetostruko razlikovali. “Neki ljudi su imali brza i dugotrajna povećanja razine šećera u krvi i inzulina, što je povezano sa povećanim rizikom od debljanja i dijabetesa. Dok su drugi imali masnoću, koja je satima ostala u njihovoj krvi, što je povezano sa povećanim rizikom od srčanih bolesti“, poručuje naučnica Aisling Moran.
Zanimljivo je da su u ovo istraživanje, uključeni identični blizanci, koji su takođe različito reagovali na istu hranu. “Ovo sugeriše da geni ne igraju tako veliku ulogu, kao što se u početku mislilo. Ovo je pozitivno – ako bi vaši geni igrali veću ulogu, imali biste manju kontrolu nad odgovorom na hranu i na kraju, svoj rizik od bolesti“, pojašnjava naučnica.
Spavanje, vježbanje i zdravlje crijeva
Tokom dvije sedmice, istraživači su pratili nivo spavanja, vježbanja i gladovanja volontera. Mjerili su ritam učesnika (ciklus spavanja – budnosti) i uzimali uzorke stolice, da bi analizirali mikrobiom crijeva (vrste i količine mikroba u crijevima). Upravo su ti faktori, igrali najveću ulogu u određivanju, koliko je zdrava ishrana za pojedinca. Vrijeme jela je takođe, bio važan faktor.
“Ono što je zaista uzbudljivo u ovom istraživanju, je da su faktori poput spavanja, raznolikosti crijeva, vježbanja i vremena obroka, sve stvari nad kojima imamo kontrolu. Ako imamo pristup ovoj vrsti informacija o sebi, možemo napraviti pozitivne promjene u ishrani i načinu života, kako bismo smanjili rizik od debljanja, dijabetesa i bolesti srca“, navodi naučnica.
Dakle, potrebno je da se posavjetuješ sa nutricionistom i odrediš personalizovanu ishranu prema svom tijelu, svojim potrebama i životnim navikama, jer ne postoji jedna unificirana savršena dijeta koja odgovara svima!
Ultra.ba
