Mladi ljudi i žene u reproduktivnom dobu mogli bi da budu posebno izloženi zdravstenim rizicima kada se mliječni proizvodi poput sireva, jogurta i mlijeka, zamjene sa biljnim alternativama.
Izbacivanje mliječnih proizvoda iz ishrane ne znači nužno i uravnoteženu zamjenu svih hranljivih materija koje oni obezbeđuju. Velika studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazala je da prelazak na biljne alternative mlijeku, siru i jogurtu može da smanji unos joda, kalcijuma, riboflavina i vitamina B12 , naročito ako proizvodi nisu obogaćeni ovim nutrijentima.
Najveću zabrinutost istraživača izaziva jod, koji je neophodan za rad štitne žlezde i proizvodnju hormona koji regulišu metabolizam, ali i podržavaju zdrav rast i razvoj mozga. Prema nalazima studije, mlade žene i žene u reproduktivnom dobu već imaju nizak unos ovog elementa, pa bi prelazak na biljne zamjene mogao dodatno da pogorša situaciju.
Istraživači su analizirali 146 vrsta biljnih napitaka, 76 biljnih jogurta i 67 zamjena za sir dostupnih na britanskom tržištu. Utvrdili su da je 61 odsto proizvoda obogaćeno kalcijumom, 46 odsto vitaminom B12, dok je riboflavin dodat u 19 odsto, a jod u svega 12 odsto proizvoda.
Čak i djelimična zamjena mliječnih proizvoda mogla bi da utiče na unos ovih hranljivih materija. Prema modelovanju zasnovanom na tipičnim nivoima obogaćivanja proizvoda na tržištu, zamjena petine do trećine mliječnih proizvoda biljnim alternativama povećala bi udio tinejdžerki sa nedovoljnim unosom joda sa 54 na 65 odsto. Kod žena starosti od 19 do 49 godina taj udio porastao bi sa 32 na 42 odsto.
Kada bi trećina unosa mliječnih proizvoda bila zamijenjena biljnim alternativama, ukupan unos joda opao bi za devet do 21 odsto, uz istovremeno smanjenje unosa kalcijuma, riboflavina i vitamina B12. U slučaju potpune zamjene mliječnih proizvoda biljnim alternativama, udio osoba sa neadekvatnim unosom joda dostigao bi 80 odsto kod tinejdžerki i 72 odsto kod žena starosti od 19 do 49 godina.
"Poznati su zdravstveni efekti nedostatka joda i zato želimo da podignemo svest o tome", rekla je dr Sara Bat, vanredna profesorka za javno zdravlje i ishranu na Univerzitetu u Sariju.
Ona je istakla da su mlade žene i žene u reproduktivnom dobu među grupama sa najnižim unosom joda, iako je riječ o životnoj fazi u kojoj je ovaj element posebno važan.
Ipak, prelazak na biljne alternative ne znači da će sigurno doći do nedostatka hranljivih materija, jer to zavisi i od cjelokupne ishrane. Pri izboru biljnih napitaka preporučuje se provera deklaracija i davanje prednosti proizvodima obogaćenim jodom. Organski biljni napici uglavnom se ne obogaćuju dodatnim hranljivim materijama, pa vjerovatno neće biti dobar izvor ovog elementa.
Jod se može unositi i konzumiranjem bijele ribe, poput bakalara i oslića, kao i jaja, jogurta i kefira, ukoliko su dio ishrane. S druge strane, suplementi na bazi morskih algi i kelpa nisu preporučljiv izvor joda, jer njegov sadržaj u njima može značajno da varira i da bude previsok, prenosi "Gardijan".
Izvor: lat
