14. Aprila 2021.

Zabrinutost raste: Desetine hiljada ruskih vojnika na granici – šta je pozadina sukoba?

Big Portal

Predložio je sastanak zbog sve veće zabrinutosti zbog nakupljanja ruske vojske na ukrajinskoj granici.

Predsednik SAD naglasio je nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i izrazio zabrinutost zbog akumulacije ruske vojske, saopštila je Bela kuća.

“Predsednik Bajden je potvrdio svoj cilj izgradnje stabilnih odnosa sa Rusijom, u skladu sa američkim interesima, i predložio je samit u trećoj zemlji u narednim mesecima kako bi se razgovaralo o nizu pitanja sa kojima se suočavaju Sjedinjene Države i Rusija”.

Situacija u nemirnom istočno-ukrajinskom regionu Donbasa, gde se vladine snage bore sa proruskim trupama, pogoršala se poslednjih nedelja.

Ruski mediji izveštavaju da su regionalne vlasti Donjecka i Luganska izvestile o eskalaciji granatiranja, bombaških napada i snajperskih napada ukrajinskih trupa.

Ukrajinske vlasti su, s druge strane, optužile Kremlj za gomilanje ruskih trupa.

U međuvremenu, Sjedinjene Države optužile su Rusiju da navodno podgreva tenzije u regionu i prete da će odgovoriti na rusku “agresiju”.

Rusija je u utorak upozorila Sjedinjene Države da američki ratni brodovi izbegavaju Krim “za svoje dobro” i upozorila druge zemlje da Ukrajinu ne snabdevaju oružjem.

Dva američka ratna broda trebalo bi da stignu u Crno more ove nedelje zbog eskalacije sukoba na istoku Ukrajine.

Namere Rusije nisu jasne
Od sredine marta iz Ukrajine stižu brojna upozorenja zapadnim vladama da Rusija raspoređuje trupe na Krimu, koji je anektirala 2014. godine, i u zoni sukoba na istoku zemlje.

Od Kijeva do Vašingtona, diplomate, obaveštajni zvaničnici i vojni stručnjaci trude se da razaznaju značaj ruskog gomilanja vojnih trupa i eskalacije retorike.

Da li je to pokazivanje sile? Znak neposredne invazije? Ili test za Ukrajinu i njene saveznike? Namere Rusije nisu jasne.

Portparol predsednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da je premeštanje trupa preko ruske teritorije “unutrašnja stvar”.

Neke trupe, uključujući jedinice na Krimu, bile su na vežbama, rekao je on.

Ali Peskov je takođe rekao Ukrajini da “prestane da provocira”.

U nedeljnom intervjuu za televiziju Rusija-1, portparol je rekao da Kremlj “ne ide prema ratu sa Ukrajinom”.

“Naravno, niko ne planira da ratuje i niko ne prihvata mogućnost takvog rata”, rekao je.

Ukrajinski obaveštajni izvori rekli su za “BBC” da dodatne snage čine 16 taktičkih grupa bataljona, što bi bilo do 14.000 vojnika. Ukupno, Rusija sada ima oko 40.000 vojnika na istočnoj granici i oko 40.000 na Krimu.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu optužio je NATO za “pretnje”, a Rusija je odgovorila slanjem dve vojske i tri vazdušno-desantne trupe na zapadne granice za izvođenje vežbi.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stolenberg nazvao je nove ruske pokrete “najvećim okupljanjem ruskih trupa od ilegalne aneksije Krima”.

Poteze Rusije nazvao je “duboko zabrinjavajućim”.

Ukrajina, NATO i zapadne vlade već dugo optužuju Rusiju za razmeštanje oružja i vojnih jedinica u istočnoj Rusiji.

NATO podržava Ukrajinu
Ukrajina formalno nije članica NATO-a, ali pakt ima bliske odnose sa Ukrajinom koja prima zapadno oružje, uključujući američke protivtenkovske rakete “Javelin”.

Govoreći u sedištu NATO-a u Briselu, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba rekao je da Rusija “otvoreno preti Ukrajini ratom i uništavanjem državnosti”.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski smatra da “Rusija želi da se Zapad plaši ruske snage i moći”.

Kremlj i dalje negira poteze i sve tamošnje ruske trupe naziva “dobrovoljcima”, dok neki analitičari smatraju da ovo nije ruska invazija jer bi se u suprotnom Rusija infiltrirala na teritoriju uz pomoć “malih zelenih čovečuljaka”, kako se popularno naziva ruski naoružani vojnici u maskirnim uniformama bez obeležja, koji su učestvovali u aneksiji Krima.

Oružani sukob na istoku Ukrajine izbio je 2014. godine, ubrzo nakon puča kada su prozapadne snage u Kijevu zbacile proruskog predsednika Viktora Janukoviča.

Istovremeno, stanovnici regiona Donbas odbili su da se potčine novim vlastima.

U gradovima istočne Ukrajine separatisti su proglasili “Narodnu republiku” i neprestano teže većoj autonomiji i pridruživanju Rusiji.

Vlada u Kijevu želi to da spreči.

Zona sukoba, poznata kao Donbas, uglavnom govori ruski i sada mnogi njeni stanovnici imaju ruske pasoše.

U delovima istočne Ukrajine Rusija već vodi “hibridni rat” šireći svoju “meku moć” i propagandu.

Predsednik Putin rekao je da će Rusija braniti ruske državljane u inostranstvu ako se utvrdi da su u opasnosti.

Velike bitke odvijale su se 2014. godine, a potom je došlo do razmene zarobljenika.

Do sada je u sukobu ubijeno oko 14.000 ljudi. Ukrajina tvrdi da je do sada 2021. godine u Donbasu ubijeno 26 njenih vojnika, u poređenju sa 50 tokom cele 2020.

Separatisti tvrde da je ove godine umrlo više od 20 njihovih vojnika.

Neprijateljstvo između Kijeva i Moskve veće od teritorijalnih težnji
Postoji nekoliko faktora koji pogoršavaju trenutne veze.

U februaru je Zelenski uveo sankcije Viktoru Medvedčuku prijatelju predsednika Putina.

Ukrajina je takođe zabranila emitovanje tri proruske TV stanice.

Mirovni sporazum iz Minska o “sveobuhvatnom prekidu vatre”, dogovoren 2015. godine, još uvek nije ispunjen.

Sporazum predviđa da Ukrajina može da povrati kontrolu nad svojom granicom sa Rusijom u regionima koje drže separatisti, nakon što im se odobri samouprava i održe lokalni izbori. Ali dogovori o nezavisnom praćenju izbora u regionu još uvek nisu postignuti i pucnjava nije prestala.

Što se Rusije tiče, Putin se suočava sa parlamentarnim izborima u septembru i nastavlja masovnu podršku Alekseju Navaljnom, najjačem Putinovom kritičaru, koji je trenutno u zatvoru.

Putin bi mogao pridobiti neke glasače braneći ruske građane u delu Ukrajine pod nadzorom pobunjenika.

Što se tiče odnosa sa Sjedinjenim Državama, pretpostavlja se da raspoređivanjem snaga Putin želi da testira američkog predsednika Bajdena, koji je zauzeo oštriji stav prema Rusiji od svog prethodnika Donalda Trampa.

Ono što je sigurno jeste da je neprijateljstvo između Kijeva i Moskve veće od teritorijalnih težnji.

Krim će zauvek ostati Putinov jer ima geostrateški značaj za Rusiju.

A istočna Ukrajina će i dalje biti teritorija i poligon, gde se Rusija takmiči sa Zapadom.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare