Procjenjuje se da oko 35 odsto svjetske populacije vozi lijevom stranom. To pravilo važi u Australiji, Novom Zelandu, Indiji, Japanu, nekim karipskim ostrvima, a u EU u Irskoj i na Kipru.
Vožnja lijevom stranom datira još iz vremena antičkog Rima. Razlog je jednostavan – kad se putovalo konjima napadi i nasilje su bili česte pojave. Kako su većinom ljudi dešnjaci, uvijek su se držali lijeve strane, da u slučaju napada mogu pružiti odbranu desnom rukom.
Takođe, mač se tada uobičajeno držao na lijevoj nozi, pa ga je bilo jednostavnije izvući iz korica i odbraniti se od razbojnika.
Pojavom kočija, tj. njihovom češćom upotrebom, vozač je obično jahao sjedeći na lijevoj strani, jer je desnom mogao lakše kontrolisati konje, a u tom slučaju lakše je i bilo skrenuti udesno.
Takva se praksa prenijela u srednjovjekovnu Evropu, a 1773. godine britanski parlament je donio zakon kojim je vožnja lijevom stranom postala pravilo. Međutim, Francuska nakon revolucije je favorizovala desnu stranu jer je Napoleon bio ljevak te je jahao desnom stranom i držao mač u lijevoj, što je za protivnike na bojnom polju tada bilo zastrašujuće jer je bilo neobično.
U SAD vožnja desnom stranom datira od 18. vijeka, kad su teretna kola vukli konji, vozači su jahali na zadnjem lijevom konju kako bi ih desnom rukom mogli kontrolisati, a nailazeći saobraćaj se pomjerao udesno kako bi se izbjegavale nesreće.
Nakon porasta broja automobila u svijetu najveći su problem bile situacije na granicama između zemalja u kojima se saobraćaj odvijao na suprotnim stranama. Zato su se mnoge od njih prebacile na desnu stranu kako bi bile kompatibilne sa susjednim zemljama.
Kada je Henri Ford predstavio svoj Model T 1908. godine vozačko je mjesto bilo s lijeve strane, što je značilo da će automobili morati da voze s desne strane puta kako bi putnici mogli da izađu iz automobila na ivičnjak.
To je uticalo na promjenu u mnogim zemljama poput Kanade, Italije i Španije, koje su tokom dvadesetih godina promijenile način vožnje tako da voze desnom stranom, a veći dio istočne Evrope slijedio je primjer u deceniji iza toga. Tek 1967. godine švedski vozači počeli su voziti desnom stranom.
Jedna od rijetkih zemalja koje su učinile suprotno i prebacile se na vožnju po lijevoj strani ceste je Samoa 2009. godine. Razlog za njihovo prebacivanje je to što je većina vozača uvozila automobile s mjenjačem na desnoj strani iz Australije i Novog Zelanda. Šveđani su vozili lijevom stranom te su na referendumu 1955. godine odbacili namjeru svoje vlade da ih prebaci na desnu stranu.
Međutim, transfer je ipak obavljen 1967. godine, kad se Švedska izjednačila s ostatkom kontinentalne Evrope. Zanimljivo je da je i Velika Britanija razmatrala prelazak na vožnju desnom stranom ulice šezdesetih godina, no njihov je državni aparat izračunao da bi to jednostavno bilo – preskupo.
