Sihofer je poručio da će troškovi obnove nakon prošlosedmičnih katastrofalnih poplava iznositi milijarde eura, uz milionske naknade potrebne za Hitnu pomoć.
Kako se voda povlači, prema zvaničnoj procjeni stručnjaka, posljedice koje su ostavile poplave izazvane izlijevanjem rijeka u zapadnoj i južnoj Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj su ogromne, a pričinjena je i ogromna materijalna šteta. Živote je izgubilo više od 180 ljudi.
A kako poručuje ministar unutrašnjih poslova Njemačke, troškovi dizajniranja i izgradnje bolje infrastrukture za ublažavanje takvih događaja mogli bi biti višestruko veći.
Paket pomoći EU
Katastrofalne poplave koje su prošlu sedmicu zahvatile sjeverozapad Evrope bile su oštro upozorenje da su neophodne jače brane, nasipi i odvodni sistemi kao i dugoročno sprečavanje klimatskih promjena.
Europska unija ovog mjeseca pokrenula je ambiciozan paket mjera za rješavanje klimatskih promjena, fokusirajući se na smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničio nemilosrdni porast globalne temperature.
Takođe, EU priprema i paket za oporavak od korona virusa u iznosu od 750 milijardi eura koji je jako fokusiran na projekte koji jačaju ekonomsku otpornost i održivost. Ipak, devastacija prouzrokovana prošlosedmičnim poplavama jasno je pokazala da se ekstremni vremenski događaji koje su predviđali naučnici već sada događaju i da trebaju direktan odgovor.
“Moramo izgraditi novu infrastrukturu, bazene, nasipe, odvodnjavanje uz preliv rijeke, trebamo ojačati kanalizacione sisteme, brane i barijere”, rekla je Lamija Mesari-Beker, profesorica građevinske tehnologije i građevinske fizike na Univerzitetu u Sigenu.
“To je gigantski zadatak”, izjavila je ona.
Nakon niza ozbiljnih poplava u proteklih 25 godina, neke pogođene zemlje već su preduzele mjere, na primjer spuštanjem poplavnih ravnica kako bi im pomoglo da apsorbiraju više vode.
Istovremeno, brzina i razmjere katastrofe pokazali su koliko će biti teško pripremiti se za češće ekstremne vremenske uslove.
“Kako se klimatske promjene budu nastavljale, kako se ekstremni događaji budu povećavali u intenzitetu i učestalosti, postoje samo ograničenja do koje se mjere možete zaštititi”, rekao je Vim Tieri, naučnik za klimu sa “Vrije Universiteit” u Briselu.
Izgradnja nove infrastrukture
Neophodno je smanjenje emisije stakleničkih plinova. Međutim, prije toga, zemlje će se morati prilagoditi ili izgraditi osnovnu infrastrukturu u poljoprivredi, transportu, energiji i stanovanju.
“Naši su se gradovi razvijali tokom vijekova, počevši od rimskog razdoblja, u nekim slučajevima, za klimatske uslove koji su vrlo različiti od klimatskih uslova u koje krećemo”, rekao je Tieri, prenose federalni mediji.
Čak i prije prošlosedmičnih poplava, koje su ulice i kuće pretvorile u gomile muljevitih ruševina, Njemačka saobraćajna i urbana infrastruktura pogoršale su se kao rezultat višegodišnjeg ograničenja budžeta.
U drugim ranjivim područjima Evrope, poput sjeverne Italije, destruktivne poplave gotovo svake godine izlažu slabosti oronule puteve i mostove.
A epidemija korona virusa ostavila je vladama još manje novca da potroše na održavanje svoje infrastrukture, a kamoli na njeno jačanje.
