U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS su za “Nezavisne novine” kazali da je Vlada RS na sjednici od 15. aprila usvojila odluku ovog ministarstva da se putem Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost izdvoji 160.000 KM za izradu Projekta remedijacije i rekultivacije zemljišta na lokaciji “Incel”.
“To znači da ćemo za 18 nedjelja, koliko je predviđeno da traje izrada projektne dokumentacije, već moći da krenemo u konačno rješavanje problema piralena u Poslovnoj zoni ‘Incel’. UNDP trenutno sprovodi postupak izbora stručnjaka za izradu projektne dokumentacije”, naveli su u nadležnom ministarstvu za “Nezavisne novine”.
Dodali su da je nakon što je detektovan problem piralena u Banjaluci nadležno ministarstvo iniciralo sastanak sa švedskim ambasadorom i predstavnicima UNDP-a, te da su tada od Vlade Švedske dobili 300.000 dolara grant sredstava.
Češka firma “Dekonte”, koja je od 28. jula do 11. avgusta prošle godine izvršila uzorkovanje zemljišta na ovom prostoru, pronašla je pet žarišnih tačaka koje su najzagađenije piralenom, a to su “Univerzum”, “Lukić Invest” (bivša elektrana), “SHP Celex” spoljašnjeg skladišnog prostora, “Top Metal” d.o.o. i zeleno područje poslovne zone ispred BC “Metal”. Kako je navedeno u ovom izvještaju, sve žarišne lokacije svakodnevno posjećuje oko 100 osoba, najčešće radnika, te da 16,5 odsto površinskih uzoraka ima sadržaj PCB-a iznad US EPA nivoa provjere.
“Nije prisutna zagađenost zemljišta ispod 0,2 metra”, navodi se u istraživanju češke firme “Dekonte”.
Kao jedan od načina uklanjanja ovog opasnog, kancerogenog materijala, koji je predložen u izvještaju je odlaganje kontaminiranog tla i građevinskog materijala na osiguranu deponiju opasnog otpada.
“Trenutno u BiH ne postoji deponija opasnog otpada, ali je planirana izgradnja dvije nove, a donošenje nove legislative za tretman opasnog otpada i odlaganje je u toku”, istakli su u firmi “Dekonte”.
Dodali su da se očekivani troškovi sanacije kreću od 350.000 do 550.000 evra za odlaganje otpada unutar BiH, a od 550.000 do 850.000 evra za transport opasnog materijala van BiH.
Kada je riječ o finansiranju uklanjanja piralena, u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS su istakli da će pokušati da kroz saradnju s međunarodnim partnerima obezbijede određena grant sredstva, ali da dio sredstava treba da izdvoji i grad Banjaluka, kao i privatni vlasnici zemljišta na kojima je utvrđeno prisustvo piralena.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, za “Nezavisne novine” rekao je da je potrebno da se vidi u kom dijelu je Gradska uprava obavezna u vezi s pitanjem piralena, te da će insistirati na održavanju sastanka s nadležnim ministarstvom.
S tim u vezi u srijedu naveče u Banjaluci je prikazan film “Piralen naš nasušni”, u kojem su prikazani podaci o nivou prisustva piralena u krugu “Incela”.
Stanivuković je kazao da je potrebno da se djeluje institucionalno, kako bi se izbjegla ekološka katastrofa, te da će grad Banjaluka uskoro predstaviti izvještaj Tima za reviziju koji će biti posvećen ovom problemu, ali i sličnim temama, te mjerama koje će preduzeti grad u okviru svojih nadležnosti.
“Potrebno je preuzeti korake po tom pitanju i informacijama sa drugim kritičnim zonama u gradu kako se te stvari ne bi ponavljale. Piralena u gradu ima u još većim procentima i kapacitetima, bliže centru grada, to su informacije koje sam kao gradonačelnik tajno dobio”, zaključio je Stanivuković za “Nezavisne”.
Ekološki inspektor Tatjana Nišić istakla je da je u planu da se nakon sanacije tog prostora uradi još jedan objektivan monitoring.
Nezavisne novine
