U utrobi broda iz 1533. godine naučnici u Africi pronašli slonovaču - BIGportal.ba
Magazin Zanimljivo

U utrobi broda iz 1533. godine naučnici u Africi pronašli slonovaču

Među teretom broda starog 487 godina naučnici su pronašli drevni DNK sačuvan u kljovama slonova.

Forenzička ispitivanja 100 kljova utvrdila su razmjere uništenja koji su populaciji slonova uzrokovala stoljeća trgovine bjelokosti.

Na samo jednom brodu pronađen je genetski materijal 17 različitih vrsta slonova. Do danas su samo četiri od tih 17 vrsta slonova preživjele u Africi.

Kljove pronađene u teretu tog broda jako su dobro sačuvane uprkos hladnim vodama namibijske obale. Zbog toga su naučnici mogli otkriti i šta su ti slonovi jeli, a to ih je dovelo i do otkrića gdje su živjeli. Rezultati ovog istraživanja su objavljeni u časopisu “Current Biology”.

Radi se o ostacima portugalskog trgovačkog broda Bom Jesus koji je nestao na putu za Indiju 1533. godine. Slučajno je pronađen 2008. u obalnom rudniku dijamanata, a riječ je o najstarijem poznatom brodolomu u južnoj Africi.

Slonovača koja je tamo pronađena samo je dio vrijednog tereta. Pronađene su i bakrene, zlatne i srebrene kovanice, kao i lični predmeti i navigacijska oprema.

Kljove pronađene na ovom brodu potječu iz 17 različitih stada slonova

Kljove pronađene na ovom brodu potječu iz 17 različitih stada slonova

“Ovo je nevjerovatan pronalazak, sve je tako dobro očuvano”, rekla je za BBC Ashley Coutu, arheologinja sa Univerziteta u Oxfordu.

Prema ovoj bjelokosti bi međunarodni tim istraživača mogao otkriti koliko je tačno stada slonova u to doba živjelo. Ispitali su mitohondrijski DNK, dio svake stanice koji hranu pretvara u energiju, a za ovo je otkriće presudan genetski materijal koji stvara mitohondrije i prenosi se s majke na potomstvo.

“Slonovi žive u skupinama koje predvode ženke. Uglavnom ostaju na istom geografskom području cijeli život”, objasnila je Alida de Flamingh sa Univerziteta Illinois.

Rezultati su pokazali da kljove pronađene na ovom brodu potječu iz 17 različitih stada slonova. Danas je moguće pronaći samo četiri od tih 17 vrsta.

“Gubitak genetske raznolikosti povezan je s povećanim rizikom od izumiranja”, kazala je De Flamingh.

Svaka kljova slona je njegova životna priča. Ono što životinje jedu stvara nešto poput otiska prsta u sastavu kljova dok slonovi rastu.

Naučnici se sada nadaju i da će detaljnim ispitivanjima ove bjelokosti moći pomoći današnjoj borbi protiv krivolova.

Klix.ba

Danas objavljeno

I lisica može biti čovjekov najbolji drug

Vanja A

Meksikanka je nova Mis svijeta

Vanja A

Prve fotografije: Lili Džejms kao Pamela Anderson

Zeljka

Ostavite komentar