S obzirom na to da se nalaze u pustinji, kiša u Emiratima je rijetka. Godišnja količina kiše koja padne je vrlo mala. Zbog toga su nadležni u ovoj zemlji primorani da iznađu način kako da osiguraju vodu.
U tu svrhu odlučili su da pokušaju koristiti i bespilotne letilice-dronove koji se katapultiraju po potrebi. Osmišljeni su i konstruisani tako da mogu uzrokovati električne naboje u oblacima, a kako bi se povećala vjerovatnoća kiše.
Riječ je o ideji grupe naučnika britanskog Univerziteta Reding iz 2017. godine, a letilice se trenutno testiraju u blizini Dubaija.
“Mnogo se nagađalo kako naboj utiče na vodene kapljice, ali je to vrlo malo istraživano”, kazala je jedna od istraživačica Keri Nikol.
Kao krajnji cilj je istaknuto utvrđivanje toga da li se ova tehnologija može iskoristiti za uzrokovanje obilnijih kiša u dijelovima svijeta gdje su padavine rijetke.
Istraživački tim u kojem je bila Nikol je prvo istraživao kako se oblaci ponašaju. Utvrdili su da su veći izgledi da će kiša pasti onda kada kapljice u oblacima imaju pozitivan ili negativan električni naboj.
Nikol je naglasila da je veličina kišnih kapi iznimno važna. To je posebno važno u Emiratima, gdje se oblaci nalaze vrlo visoko i gdje su temperature zraka vrlo visoke. Tako da se dešava da kapljice ispare prilikom pada.
“Zbog toga pokušavamo kapljice učiniti dovoljno velikim kada počnu padati te da opstanu do pada na površinu zemlje”, rekla je Nikol.
O kakvim dronovima je riječ
Nacionalni centar za meteorologiju UAE je osigurao 1,5 miliona dolara za razvoj ovakvih dronova, a u sklopu programa kojim se želi postići da ovaj dio svijeta ima više kiše. Dronovi imaju potpuni autopilot sistem i mogu letiti 40 minuta.
Letilica ima senzore kojima se mjere temperatura, kao i druge meteorološke prilike. Ugrađen je i emiter za naelektrisanje, a koji je napravljen saradnjom s britanskim Univerzitetom Bat.
Dronovi su testirani u Velikoj Britaniji i Finskoj, dok je ispitivanje ponašanja oblaka izvršeno u Dubaiju. S obzirom na to da Nikolin tim nije mogao otići u UAE zbog pandemije korona virusa, obučeno je nekoliko građana ove države da upravljaju dronovima.
Prema podacima Fonda za zaštitu prirode, dvije trećine svjetske populacije će do 2025. biti suočeno s nedostatkom vode. Zbog toga će sljedeći Nikolini projekti biti posvećeni tome kako podstaći kišne padavine.
Zasijavanje oblaka
Direktorica spomenutog istraživačkog programa UAE Alja Al Mazrui je naglasila da su pokušaji uzrokovanja kiše jeftiniji i ekološki prihvatljiviji od desalinizacije morske vode. U ovoj zemlji se desalinizira ogromna količina vode, a tom prilikom se proizvodi i salamura kao nusproizvod.
Međutim, ispuštanje salamure u more može štetiti morskom životu.
Da bi imali više kiše, Emirati se koriste i zasijavanjem oblaka. Sjedinjene Američke Države i Kina su uložile mnogo novca za zasijavanje oblaka.
Riječ je o vještačkom stvaranju vremenskih prilika korištenju aerosola ili vrlo hladnih materija među oblacima, a da bi se potaknula i kiša. Može se koristiti i za ublažavanje grada ili tuče ili uklanjanje magle. Zapravo, koriste se protugradne rakete u kojima su srebreni jodid ili neki drugi spojevi poput mješavine natrija, magnezija i kalijevih hlorida te higroskopične soli.
Prema pisanju CNN-a, zasijavanje oblaka postoji već decenijama, ali je vrlo malo istraživanja kojima je dokazana njegova učinkovitost.
Istraživanje američke Nacionalne fondacije za nauku iz 2020. je pokazalo da zasijavanje srebrenim jodidom može povećati količinu snježnih padavina.
Međutim, mnogo je nepoznanica o ovoj metodi, a to se odnosi i na to kako utječe na okolnu. Osim toga, zasijavanje je vrlo skupa metoda.
