Zvanična statistika pokazuje da su najviše skočile cijene hljeba, mesa, suhomesnatih proizvoda, voća i povrća, dok trgovci dodaju da nisu mirovale ni cijene šećera, ulja, brašna.
Prema podacima Zavoda za statistiku, u januaru ove godine u odnosu na isti mjesec 2019, kilogram piletine je poskupio za 6,4 odsto, mortadele za 9,5, polubijelog hljeba za 10,6, čajne kobasice za 14,1, a svinjetine bez kosti za 15,3 odsto.
Cijena kilograma paprika gore je otišla za 17,6 odsto, krastavaca za 21,8, banana 24,4, jabuka za 32 odsto…
Ovi proizvodi su, po kilogramu, poskupili u rasponu od 20 pfeniga do skoro 2,2 KM, što za budžete penzionera i ljudi koji rade u privredi nije zanemarljivo, pogotovo što je riječ o namirnicama koje građani svakodnevno kupuju.
Da je riječ o priličnom opterećenju za većinu građana Srpske potvrđuje i podatak da jednoj četvoročlanoj porodici, koja raspolaže sa dvije prosječne plate u privredi, a kad izmire sve izdatke, mjesečno za hranu ostane oko 500 KM, odnosno, 15 KM dnevno.
O tome koliko para za hranu na raspolaganju ostane penzionerima, kad poplaćaju sve režije i kupe lijekove, suvišno je i govoriti, s obzirom na činjenicu da prosječna penzija u Srpskoj iznosi 393,3 KM.
U odnosu na januar prošle godine, u prvom mjesecu ove godine prosječna penzija je bila veća za 42 marke, a prosječna plata za samo 27 KM, ili tri odsto. Najniža plata u RS je u ovom periodu sa 450 povećana na 520 KM, ali je jasno da i sa jednim i sa drugim iznosom radnici bukvalno mogu samo da se prehrane.
Nije teško izračunati da jedna osoba koja zarađuje minimalac sada dnevno raspolaže sa 17 KM, i to za sve životne troškove, tako da, ma koliko manevrisali ovim iznosom, za hranu ostane prava mizerija.
– U prosjeku, plata je gore išla za deset KM godišnje, dok su poskupljenja gotovo svakodnevna. Naravno da oni sa većim primanjima ne prate poskupljenja, ali običnoj radničkoj klasi svaki skok cijena hrane zadaje glavobolju – ističe naš sagovornik.
U udruženjima potrošača naglašavaju da su konstantno aktuelna tiha poskupljenja, koja, ma koliko da na prvu izgledaju zanemarljiva, u suštini pogađaju veliki broj građana.
– Za penzionere i ljude koji rade u realnom sektoru, i koji zarađuju oko 600 KM, nijedno poskupljenje nije bezazleno. Ti ljudi, ionako, jedva sastavljaju kraj s krajem, a ne samo da se suočavaju sa poskupljenjem hrane, nego i mnogih drugih roba i usluga. S obzirom na to da rast primanja ne prati poskupljenja, nemaju puno izbora nego da smanjuju potrošnju – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora Murisa Marić.
Statistika pokazuje da je u odnosu na 2011, kada je iznosila 1.381 KM, prosječna mjesečna potrošnja po domaćinstvu u RS u 2015. bila manja za 154 KM. U ovom periodu, trošak za hranu i pića je sa 469,2 smanjen na 410,5 KM ili za 14,3 odsto. Trošak za hljeb i žitarice je sa 64,5 pao na 53 KM, trošak za voće i povrće sa 78 na 75,5 KM, dok je najviše smanjen trošak za meso – sa 124,5 na 104 KM ili čak 19,7 KM.
Zato ne treba pretjerano da čudi što svaki četvrti stanovnik sebi ne može da priušti mesni obrok svaki drugi dan.
Takođe, jasno je da mnogi ljudi, da bi sustigli sve mjesečne troškove, moraju da se zadužuju, a više istraživanja je potvrdilo da skoro 75 odsto stanovništva redovno posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM.
Zabrinuti i trgovci
Trgovci potvrđuju da su cijene hrane konstantno u porastu, te da je riječ o blagim poskupljenjima koja su, međutim, prilično česta.
– Cijene su za godinu dana, u prosjeku, otišle za skoro 10 odsto. Neka poskupljenja prođu nezapaženo, jer nije riječ o velikom skoku cijena, ali nakon nekoliko korekcija naviše postaje uočljivo koliko je neki proizvod u određenom periodu poskupio. Između ostalog, poskupili su i šećer, brašno, ulje – kaže za Srpskainfo predsjednik Asocijacije samostalnih trgovačkih radnji banjalučke regije Bogdan Marjanović.
Prema njegovim riječima, promet u malim trgovinama je unazad godinu dana pao za otprilike 10 odsto.
– Jedan od razloga je to što ljudi masovno odlaze. Drugi je otvaranje velikih marketa, a treći činjenica da stalne mušterije kupuju sve manje. Naime, ranije je jedna nabavka koštala i do 50 maraka, a sada oko 10, maksimalno 20 KM. Očigledno, ljudi imaju sve manje novca za kupovinu, a najčešće nabavljaju one najosnovnije namirnice, i to u manjim količinama – naglašava Marjanović.
SrpskaInfo
