Za skloništa poznata kao Dikia Čeng nije nikada službeno obelodanjivana ukupna veličina kompleksa, niti tačna lokacija svih tunela, ali veruje se da pokrivaju površinu veću od 50 kilometara i da povezuju glavne vladine zgrade, prenosi britanski “Ekspres”.
Napetost između Kine i Sovjetskog Saveza tokom hladnog rata dostigla je vrhunac 1969. godine kinesko-sovjetskim sukobom na granici. Kina je zbog toga bila u velikoj pripravnosti za stvarnu mogućnost rata u punoj razmeri i podzemni grad je stvoren kao veliko utočište od nuklearnog napada.
Bivši predsednik Narodne Republike Kine Mao Cedung, pozvao je građane da “kopaju duboke tunele, spremaju hranu i pripremaju se za rat”, pa je oko 300.000 civila učestvovalo u izgradnji ogromnog skloništa.
Oni su, pod vođstvom inženjera vojske, stvorili veliku tunelnu mrežu od oko 10.000 atomskih bunkera. Izgrađeni su i restorani, pozorišta, skladišta, fabrike, farme, sportski objekti i sve ostalo što će zajednici možda trebati da preživi nuklearni rat.
Izvor: B92