Naime, inicijativa poslanice Predstavničkog doma PS BiH, za provjeru diploma u institucijama BiH, iako pokrenuta početkom prošle godine nije naišla na razumijevanje nadležnih, tako da sve do danas nema apsolutno nikakvih pomaka.
Na djelu je klasična opstrukcija, kaže za Srpskainfo Marinković Lepićeva i dodaje da očigledno ne postoji volja da se ova inicijativa razmatra.
– Ne postoji volja da se to uradi. Taj postupak opstruišu i ministar pravde Josip Grubeša i ministarka Ankica Gudeljević, s obzirom na činjenicu da je postupanje po toj inicijativi dato u nadležnost Ministarstva civilnih poslova kojim rukovodi Gudeljevićeva – kaže poslanica.
Javni interes
Jedini pomak koji se zamalo desio bio je još u septembru 2020. godine, kada je Ministarstvo pravde dalo mišljenje na odluku Ministarstvu civilnih poslova o postupku načina provjere diploma, nakon čega je Marinković Lepićeva očekivala da će se konačno krenuti u postupak sa ovom inicijativom.
– Međutim, nije se ništa dešavalo, pa sam postavila usmeno pitanje (iako je prije toga bilo još dosta mojih urgencija). Poslije više od godinu dana predsedavajući Savjeta ministara, odgovarajući mi u martu ove godine, kaže kako najvjerovatnije od toga neće biti ništa, zbog toga što Agencija za zaštitu ličnih podataka ima drugačije mišljenje, da se radi o zaštiti ličnih podataka – kaže Marinković Lepićeva.
Navodi da je tada ukazala da je Ombudsman za ljudska prava dao mišljenje da se u ovom slučaju ne može pozivati na Zakon o zaštiti ličnih podataka, zato što je javni interes značajniji, odnosno viši u odnosu na privatni.
– U javnom interesu je da se sazna da li zaspoleni u državnim institucijama imaju validne diplome. Nekome to očigledno ne odgovara, jer se na sjednici Odbora za unutrašnju politiku Savjeta ministara BiH, koja je održana 25. maja, našao prijedlog odluke o provjeri diploma i taj prijedlog je skinut s dnevnog reda. Predsjednik odbora je Josip Grubeša, koji je tada zatražio još neka pojašnjenja od ministarke Gudeljević. Tada su kao problem naveli pitanje diploma stečenih van BiH. Ovdje je očigledno da se ide na taktiku iscrpljivanja – jasna je Mirjana Marinković Lepić.
Javna isprava
Ona je kao obrazloženje navela i to da je u više navrata ukazivala da se ne radi o ličnim podacima.
– Jer diploma je javna isprava i na naprednijim veb stranicama fakulteta možete naći te podatke. Ovdje se samo radi o imenu, prezimenu i broju diplome – objašnjava Marinković Lepićeva.
Nadležnima je predložila da se ugledaju na Federaciju BiH, koja je istražila i objelodanila diplome zaposlenih.
– Pošto je više nego očigledno da se ovdje radi o opstrukciji, štite se oni koji nemaju validne diplome ili se štite školske institucije, odnosno njihovi vlasnici, rukovodioci, koji izdaju ili su izdali takve diplome. Naime, svjedočimo da su određene institucije odavno poznate po kupovini diploma – kazala je Marinković Lepićeva.
Tvrdnju da se radi o opstrukcijama odbacio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, na posljednoj posebnoj sjednici oba Doma Parlamenta BiH.
Nadležnost
Odgovarajući na pitanje poslanika Mirjane Marinković Lepić zašto još nije počela provjera validnosti diploma u institucijama BiH, s obzirom da je Predstavnički dom inicijativu o tome usvojio prije više od godinu dana, Tegeltija je rekao da ova inicijativa, iako je prošla u parlamentu, nije u skladu s nadležnostima Savjeta ministara.
On je ukazao da je ova inicijativa pokrenuta u vrijeme kada su institucije BiH bile suočene s pandemijom kovid-19.
– Mi u Savjetu ministara nemamo ništa protiv da se provjeri svačija diploma, ali pokrenuta procedura nije usklađena s propisima i našim nadležnostima. Zato ta odluka još nije ni razmatrana niti donesena – rekao je Tegeltija.
Sve i da odluka bude donesena, teško bi bila provodiva. Smatra to direktorka Transparensi Internešenela BiH, Ivana Korajlić, koja kaže za Srpskainfo da postoji više strana takve vrste inicijative. Dodaje da svakako treba da postoje provjere diploma, ali se to treba raditi u procesu samog zapošljavanja i imenovanja.
– Bile su različite inicijative u vezi provjere diploma, i to u odnosu na to ko bi bio nadležan da ih provjerava. Ovo je osjetljivo pitanje, zato što ne može svako biti nadležan da provjerava diplome, a pitanje je i načina na koji bi se to radilo – kaže Korajlićeva.
Procedura
Ono što bi bila neka normalna praksa, smatra ona, jeste da se diplome provjeravaju u procesu samog imenovanja i zapošljavanja, posebno kada pričamo o funkcijama gdje su neophodne određene provjere.
– To je dio koji se tiče imenovanih lica, a u drugom dijelu, koji se odnosi na državne službenike, trebalo bi da se u procesu samog zapošljavanja i provođenja konkursa rade te provjere, a ne sada, naknadno, da formiramo komisije. Pitanje je da li bi bile kompetentne da rade takvu vrstu provjera – upozorava Korajlićeva.
(Srpskainfo)
