Proboj Solunskog fronta u septembru 1918. godine nagovijestio je skori slom Austrougarske. Jedinice Druge armije vojvode Stepe Stepanovića prešle su rijeku Drinu početkom novembra 1918. godine i potom postepeno oslobodile prostor Bosne i Hercegovine, a 21. novembra i Banjaluku.
„Danas smo obilježili jedan od najvažnijih datuma za Srbe sa ove strane Drine – dan ulaska srpske vojske u Banjaluku, kojim je prekinuto viševijekovno ropstvo Srba na ovim prostorima. Prvo Turskog carstva, a poslije i Austrougarske. Naši sunarodnici su dali veliki teret i veliku žrtvu. Oko 25 hiljada naših sunarodnika je učestvovalo u sastavu srpske vojske i dali su veliki doprinos u oslobađanju i proboju Solunskog fronta i prodoru srpske vojske koja je za samo 45 dana nakon 15. septembra oslobodila Beograd, a na sutrašnji dan je ušla i u Banjaluku“, kaže Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Srpska vojska dočekana je sa oduševljenjem, onako kako se dočekuju braća, oslobodioci, herji. Štampa je pisala kako od nastanka grada nije bilo važnijeg ni svečanijeg dana. Ulice su krasile srpske zastave i fotografije kralja Petra I Oslobodioca.
„Povodom obilježavanja jednog od dva velika oslobađanja našeg grada i to u Prvom velikom ratu, želim reći da se naš narod dokazao u odbrni svoje slobode i otadžbine u velikim ratovima. Ono što su nama naši preci i naša vojska ostavili jeste sloboda i obaveza da branimo našu slobodu i otadžbinu, ali da je naučimo braniti ne samo u ratovima, već i u miru“, smatra Bojan Kresojević, menadžer grada Banjaluka.
Nezadovoljni zbog oklijevanja vlasti u Sarajevu i Zagrebu, banjalučko Narodno vijeće proglasilo je 27. novembra 1918. godine direktno sjedinjenje sa Kraljevinom Srbijom. Bio je to konačni izraz vijekovnih narodnih želja za slobodom i stvaranjem zajedničke države.
BN.
