Kada je donosilo Naredbu o neprovođenju istrage u slučaju SOA, Tužilaštvo BiH svjesno je zanemarilo sve dokaze i svjedoke koji inkriminišu hrvatske obavještajce i zvaničnike HDZ-a BiH koji su uključeni u ovu aferu.
Stoga ćemo u ovom tekstu objaviti neke dokaze o umiješanosti SOA-e u vrbovanje bh. državljana, te dokaze o umiješanosti Mije Krešića u slučaj podmetanja terorizma Bosni i Hercegovini. Žurnal nije pravosudna institucija, naši dokazi su novinarski, ali smatramo da ih je Tužilaštvo BiH moralo ozbiljno razmatrati.
Ali, na početku ćemo razjasniti nekoliko detalja o samom Tužilaštvu BiH.
Tužilaštvo BiH se moralo izuzeti prilikom istrage u ovom slučaju
Zakon o krivičnom postuku Bosne i Hercegovine, član 29, tačka f) propisuje da „sudija ne može vršiti sudijsku dužnost ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost“. Istim Zakonom o krivičnom postupku, član 34, stav 1, propisano je da „odredbe o izuzeću sudije shodno se primjenjuju i na tužioca“. U Zakon o Tužilaštvu BiH, član 5 stav 1, piše da „glavni tužilac predstavlja Tužilaštvo BiH i rukovodi njegovim radom“.
Glavni tužilac Tužilaštva BiH je Gordana Tadić. U „slučaju SOA“ pominju se Mijo Krešić i Mato Đaković. Prema njihovim izjavama, objavljenim u medijima Faktor, Face TV i Naša TV Mostar, Krešić i Đaković su prvi rođaci glavne tužiteljice Gordane Tadić. Zakon o krivičnom postupku propisuje da tužilac „ne može vršiti dužnst ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost“. Bliske rodbinske veze, svakako, izazivaju razumnu sumnju u nepristrasnosti.
Povezanost Mije Krešića sa podmetanjem terorizma BiH
Dokaz 1.
U svojstvu zamjenika ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić je, bez znanja tadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Sadika Ahmetovića, 5. februara 2010. godine, potpisao, te u Ujedinjene nacije uputio dokument sa spiskom 45 navodnih terorističkih organizacija koje djeluju u BiH.
„Tužilaštvo BiH raspolaže informacijom Grupe za borbu protiv terorizma koja sadrži spisak 45 organizacija za koje postoje operativne informacije da su u mogućoj sprezi sa teroristima i terorističkim aktivnostima na teritoriju BiH“, navedeo je Krešić. (dokument 1)
Dokaz 2.
Mijo Krešić je kao prilog svom dokumentu upućenom Ujedinjenim nacijama priložio krivotvoreni dokument sa zaglavljem Savjeta ministara BiH, te vodenim žigom Republike Srpske u kojem je, između ostalog navedeno, da su sa terorizmom i terorističkim aktivnostima povezani AIR BOSNA, te BBI Banka.
Dokaz 3.
Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Mijo Krešić, 8. oktobra 2015. godine, u intervjuu agenciji Tanjug kazao je da „nije isključeno da u BiH postoje teroristički kampovi“.
Na ove okolnosti zamjenik ministra bezbjednosti Mijo Krešić uopće nije saslušan, iako je protiv njega, još 2010. godine, Ministarstvo bezbjednosti BiH podnijelo prijavu zbog krivotvorenja dokumenata kojima se Bosni i Hercegovini podmeće terorizam.
Vrbovanje bh. državljana i njihovo proglašavanje teroristima
Dokaz 1.
Prigovor na rad radnika SOA-e dostavljen u tu obavještajnu agenciju 19. 7. 2016. godine., na adresu Savska cesta 39/1. Bh. državljanin E.O., rođen u Zavidovićima, tada privremeno nastanjen u Zagrebu, izvijestio je rukovodstvo SOA-e da ga službenik te Agencije tjerao na saradnju, tjerao na druženje sa selefijama, na odlazak u Gornju Maoču i Bočinju, te konstantno vršio pritisak na njega da se druži sa pripadnicima selefijkog pokreta.
Dokaz 2.
(Viber poruke službenika SOA-e upućene državljaninu BiH inicijala E.O.)
Bh. državljanin E.O. koji je direktora SOA-e izvijestio o nezakonitom postupanju njihovih uposlenika, posjeduje viber prepiske sa službenikom SOA-e koji se predstavio kao Zvonko, a u kojem mu traži šifre sa pristup njegovom facebook profilu.
Nakon što je odbio izvršavati upute obaveštajaca, MUP Republike Hrvatske je, na prijedlog SOA-e, donio Rješenje broj: 511-19-23/1 PB-58162-UP/ I-3170/1-16 kojim bh državljanina E.O. proglašava „opasnošću po nacionalnu bezbjednost Republike Hratske“.
Ovaj svjedok nije saslušan u okviru „predistražnih radnji“ na osnovu kojih je Tužilaštvo BiH donijelo Naredbu o neoprovođenju istrage.
Dokaz 3.
Bh državljanin H.Č. rođen u Zenici, prema vlastitom priznanju, prošle je godine obavijestio bh. bezbjednosne agencije da su ga hrvatski obavještajci tjerali na saradnju, te da su od njega tražili da prebacuje paket sa oružjem i eksplozivom iz Doboja u Zenicu. Direktor hrvatske Obavještajne službe SOA- Danijel Markić je 21. marta 2019. godine novinarima kazao da su njegovi službenici „razgovarali sa H.Č., te da oni znaju ko je on“.
Vrbovani bh državljan H.Č. je u dva intervjua za Žurnal priznao da su mu službenici SOA-e nudili prebacivanje oružja iz Doboja u Zenicu. Iako njegov identitet nije objavljen, Tužilaštvo BiH je na nepoznat način došlo do svjedoka H.Č., koji je saslušan u Tužilaštvu. Tom prilikom je upozoren da ubuduće ne komunicira s novinarima, te mu je je zaprijećeno zatvaranjem, ukoliko nastavi da priča o svojim kontaktima sa službenicima SOA-e.
Dokaz 4.
(Viber prepiske službenika SOA-e sa bh državljaninom H.Č.)
Saslušani bh državljanin H.Č. posjeduje viber prepiske sa službenikom SOA-e koji se predstavio kao Davor.
Ove dokaze Tužilaštvo BiH nije izuzelo.
Dokaz 5.
Bh. državljanin Mirnes H., rođen u Zenici, potvrdio je u iskazu novinarima Žurnala da su ga službenici SOA-e tjerali na saradnju. Nakon što je odbio govoriti o selefijama i pripadnicima Armije RBiH, MUP Republike Hrvatske je, na prijedlog SOA-e, 4. maja donio rješenje o njegovom protjerivanju, iako je prethodno imao dozvolu za stalni boravaz na teritoriji te države.
Ovog svjedoka Tužilaštvo BiH nije saslušalo
Dokaz 6.
Bh. državljanin Sabahudin Jašarević, rođen u Zenici, svjedočio je novinarima nekoliko medija da su službenici SOA-e od njega tražili da priča o pripadnicima vehbijskog pokreta u BiH, te da im dostavlja imena pripadnika tzv. Armije RBiH. Nakon štoje odbio saradnju, Jašarević je protjeran pod optužbom da je,zbog svojih veza sa teroristima, opasnost po nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
Ovaj svjedok nije saslušan u Tužilaštvu BiH
Dokaz 7
Bh. državljanin Hasan Vehabović iz Moševca kod Maglaja u februaru ove godine dobio je dozvolu za boravak i rad na teritoriji Republike Hrvatske. Mjesec kasnije pozvali su ga službenici SOA-e, te su od njega tražili informacije o „vehabijama u BiH i pripdnicima tzv. Armije RBiH“. Nakon što je kazao da nema šta da im kaže, Vehaboviću je 11. marta 2019. godine, na prijedlog SOA-e, MUP Republike Hrvatske izdao rješenje oprotjerivanju Ovaj svjedok nije saslušan u Tužilaštvu BiH.
Dokaz 8
Bh. državljanin Bego Vehabović imao je urednu dozvolu za rad i boravak na teritoriji Republike Hrvatske. Kada je njegov poslodavac u februaru ove godine poslao zahtjev za produženje dozvola, Bego je pozvan u policiju, gdje su s njim razgovarali službenici SOA-e. Tražili su od njega informacije o teroristima u BiH i pripadnicima tzv. Armije RBiH.
Nakon što im je kazao da nema šta da kaže – izdato je rješenje o njegovom protjerivanju s teritorije Republike Hrvatske, jer prema stavu službenika SOA-e, zbog svojih veza sa teroristima u BiH, Bego Vehabović predstavlja opasnost za nacionalnu bezbjednost te države.
Ovaj svjedok nije saslušan u Tužilaštvu BiH
Dokaz 9.
Bh državljanin Semir Aganović, tesar iz Travnika, u oktobru 2018. godine dobio je dozvolu za rad i boravak na teritoriji Republike Hrvatske. Dvadeset dana kasnije, pozvan je u prostorje MUP-a gdje je razgovarao sa službenicima SOA-e koji su od njega tražili informacije o selefijama u BiH i pripadnicima Armije BiH. Nakon što je odbio dati ove informacije, Aganović je protjeran iz Republike Hrvatske pod optužbom da je opasnost za naconalnu bezbjednost tezemlje zbog svojih veza sa teroristima.
Ovaj svjedok nikad nije saslušan u Tužilaštvu BiH.
Uprkos tome, Tužilaštvo BiH donijelo je Naredbu o neprovođenju istrage u slučaju SOA.
(Žurnal.info)
