12. Juna 2020.

Tracta (1928.): prvi automobil s prednjim pogonom

Big Portal

Prvi su automobili imali zadnji pogon i to se do kraja 1960-ih smatralo potpuno normalnim. Evropski su pioniri prednjeg pogona: Citroen, DKW, Trabant, Mini, Renault, Peugeot, Simca i Fiat. Zbog povećanja stabilnosti više je doprinio smanjenju nesreća od svih drugih sistema zajedno.

Mlađi čitataoci će pomisliti kako je revoluciju sa prednjim pogonom napravio Volkswagen Golf iz 1974., ali prije njega je, s prednjom vučom, 1969. stigao Fiat 128, po kojem je napravljen slavni Stojadin (Zastava 101). 1967. je stigla Simca 1100, a još prije – 1965. i Peugeot 204. Čekajte malo, pa 1961. je stigla slavna ‘četvorka’ – Renault 4, a 1959. i slavni Mini..

Da priča o prednjem pogonu ima puno dublje korijene, pokazuje i slavni Citroën DS (Žaba) iz 1955. i nezaboravni Citroën 2CV (Spaček) iz 1948. Ne treba biti nepravedan i zaboraviti automobilske uspjehe s prednjim pogonom, napravljenim iza “Željezne zavjese”, poput prvog modela Trabant P50 iz 1957. i većeg Wartburg 311 iz 1956.

Prednji pogon je, dakle, sve samo ne tehnološka novost i to je koncepcija koja je, malo po malo, iz korijena izmijenila istoriju automobila. U nastavku teksta prisjećamo se glavnih protagonista razvoja ove ideje, od 19. Vijeka naovamo…

Francuski se Latil 1898. opredijelio za tada krajnje neobičnu koncepciju “sve sprijeda”, a iste godine austrijski Gräf & Stift. To su bile koncepcije gdje se cijeli prednji dio s fiksno postavljenim prednjim pogonskim vratilom, bez diferencijala zakretao upravljačkom polugom.

John Walter Christie, važan američki pionir prednjeg pogona, patentirao je koncepciju s krstastim zglobovima. Ta se koncepcija koristila u trkaćim automobilima. Sljedeće korištenje bilo je 1923. u trkaćem britanskom Alvis 12/50 s kompresorskim motorom, koji se pokazao uspješnim u brdskim trkama. Posebno je zanimljiv američki Miller 122, koji se takmičio u trci Indianapolis 500.

Prvi tržišni model s prednjim pogonom, premda je bilo riječ o samo desetak primjeraka bio je francuski automobil Tracta iz 1928., koji nije imao posebnu oznaku modela…

Dugo su automobili s prednjim pogonom, u ukupnoj produkciji učestvovali s manje od jedan posto. Tek je šezdesetih je njihov udio počeo rasti, da bi 1974., uvođenjem Volkswagen Golfa, prešli deset posto.

Tome je 1976. doprinijelo uvođenje Ford Fieste, a “stampedo” prednjeg pogona počeo je 1979., kad je uveden Opel Kadett D, odnosno 1980., dolaskom treće generacije modela  Ford Escort. Prednji je pogon unio revoluciju u proizvodnju, jer je bitno olakšao, ubrzao i pojeftinio proizvodni proces. Osigurao je temelje za neslućenu globalizaciju i “multibranding”.

Naime, sada se motor, mjenjač, diferencijal, prednja poluvratila, upravljački mehanizam, prednje kočnice i prednje vješanje, na pomoćnom okviru proizvode u sklopu, te se, pri kraju proizvodnog procesa ugrađuju u gotovu karoseriju, u procesu zvanom “vjenčanje”.

Isti se sklop ugrađuje u Volkswagene Polo, Golf, Passat, Touran, Audi A1 i A3, Škodu Rapid, Roomster i Octaviju, Seat Ibizu, Toledo, Leon, Alteu…

Prednji je pogon označio automobilsku revoluciju i danas od 70 miliona proizvedenih automobila u svijetu više od 50 miliona ih je s prednjim pogonom.

(autoportal.hr)

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare