Štedljivost
Prvo pitanje koje smo svi mi imali kada su se pojavila prve LED sijalice za “kućnu” upotrebu bilo je da li su one stvarno toliko štedljive i dugovečnije od klasičnih sijalica. Da budemo iskreni i sami smo bili skeptični jer je cena bila drastično veća u poređenju sa tradicionalnim rešenjima, a ko je još iskoristio garanciju za sijalicu (naglašavamo, tako se u početku razmišljalo). Međutim, malo pomalo sve više ljudi okretalo se LED rešenjima, pa sada malo ko nema makar jednu takvu sijalicu u svom domaćinstvu (podignite ruku ako grešimo).
I jeste, LED jeste daleko štedljivije rešenje kada uporedimo ovakav vid sijalica sa klasičnim, i to za čak 75 procenata. Na primer, LED sijalica od 11 do 12 vati uspeva da proizvede nivo osvetljenosti uporediv sa 50 W klasične sijalice. Naravno, ne treba zaboraviti ni CFL sijalice kao takođe štedljivu alternativu, ali trenutni fokus je na LED sijalicama.
![](https://bigportal.ba/wp-content/uploads/2022/09/karannagpal12XX5_xhROcunsplash.jpg)
Negativni uticaji LED osvetljenja
Problem sa LED osvetljenjem jeste tip svetlosti koju oni proizvode, a koja je specifičnog “širokog belog” spektra koje je “neprirodnije” u poređenju sa nekada aktuelnim rešenjima. Zbog toga, naučnici su zabrinuti zbog nepovoljnog efekta koji ovakav vid osvetljenja može imati na prirodne ekosisteme, ali i na ljude koji žive u oblastima u kojima se koristi veliki procenat LED kućnog i uličnog osvetljenja.
![](https://bigportal.ba/wp-content/uploads/2022/09/Belgija.jpg)
U svrhe otkrivanja pokrivenosti ovakvom vrstom osvetljenja, naučnici su koristili foto materijal dobijen posredstvom Međunarodne svemirske stanice. Na fotografiji ispod vidi se jasna razlika u boji uličnog osvetljenja između Belgije koja koristi natrijumske sijalice niskog pritiska (narandžasta nijansa), zatim Holandije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koje koriste natrijumske sijalice visokog pritiska (žućkasta nijansa) i Nemačke koja koristi fluorescentne sijalice (plavičasta nijansa).
Prema ovim fotografijama, prihvatanje LED ulične rasvete dešava se drugačijim tempom u različitim zemljama, a samim tim se istražuje i potencijalni negativni udar na prirodne ekosisteme u tim oblastima, pogotovo na insekte i slepe miševe. Ove promene u spektru boja i neprirodnom noćnom osvetljenju mogu dovesti do niza negativnih bioloških uticaja koji se još uvek istražuju, pa tako sami rezultati nisu konkluzivni. Međutim, neki od trenutno prepoznatih su:
- Ponašanje slepih miševa
- Astronomska ispitivanja
- Supresija melatonina
- Fototaksija (kretanje organa biljaka u smeru Sunca)