Svaki treći na teretu države

Iako je ohrabrujući podatak taj što privatni sektor ima najbrojniju radnu snagu i bilježi rast u 2018. godini, koji je dostigao kvotu od 153.149, armija radnika koji su na teretu države nažalost i dalje raste. Njih je tako u prošloj godini bilo 994 više nego u 2017.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac smatra da je slična situacija na cijelom Balkanu kada je u pitanju javni sektor, ali da je od bujanja javnog aparata daleko veći problem taj što je nedovoljno razvijena privreda.

Srpska, kako kaže Radivojac, nema problem sa viškom radnika u državnim preduzećima koji bi akutno trebalo riješiti, već to što njih privrednici finansiraju.

– Problem nije u veličini i konstrukciji javne uprave u Srpskoj, već u nedovoljno razvijenoj privredi, koja bi taj teret lakše nosila. Nije rješenje ni u suzbijanju troškova, jer ćemo time smanjiti potrošnju, a time direktno i obrt kapitala i prihode od PDV-a. Naš put mora biti u smjeru stimulisanja privrednog rasta – istakao je Radivojac.

Prema njegovim riječima, u posljednjih pet godina došlo je do ekspanzije otvorenosti tržišta radne snage Evropske unije za sve radnike sa Balkana.

– Taj trend će očigledno biti nastavljen i u ovoj godini. Tako ćemo doći u situaciju da su privrednici prinuđeni da sami ponude veće plate radnicima – smatra Radivojac i dodaje da naša prednost već odavno nije jeftina radna snaga.

– Privreda se mora okrenuti sofisticiranijim uslugama i proizvodima, koji će donijeti veću dobit, ali i veće plate. Ne možemo više nuditi samo jeftinu radnu snagu, pošto je više i nemamo – zaključio je Radivojac.

Direktor u Privrednoj komori RS Pero Ćorić kaže da je sadašnjim nacrtom zakona o lokalnoj samoupravi produžen rok na dvije godine kojim bi broj zaposlenih u lokalnim zajednicama bio smanjen u skladu brojem stanovnika. Na taj način, kako ističe, amnestira se smanjenje radnika u javnoj upravi, što nije dobra poruka realnom sektoru.

– Moramo ograničiti zapošljavanje u javnom sektoru, ukoliko hoćemo da napravimo iskorak u toj oblasti. Međutim, zakonska rješenja koja su trenutno ponuđena u nacrtu ne idu u pravcu tih planova – objašnjava Ćorić.

On dodaje i da ukoliko bi se ušlo u reforme kroz smanjenje opterećenja rada, poslodavci bi povećali plate radnicima, čime bi stvorili uslove da poraste interesovanje za realni sektor.

– Samo kroz rasterećenje privrede možemo očekivati povećanje plata i generalno bolje uslove u realnom sektoru – dodao je Ćorić.

(Glas Srpske)