Kišno proljeće, a onda suša, koja u pojedinim krajevima vlada više od dva mjeseca, te često olujno nevrijeme koje je pogodilo brojne krajeve BiH, napravili su nezapamćene štete po poljoprivredu. Prinosi nikad manji.
„Mi očekujemo da će biti smanjeni između 50-70%. Negdje će biti i 90%. Pogovotovo da stručnjaci i meteorolozi ne najavljuju nikakvu kišu, ja mislim da ćemo doći u jednu veliku katastrofu po pitanju poljoprivrede“, kaže predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberija i Majevice, Savo Bakajlić.
U najvećoj žitnici Republike Srpske najviše su uništeni prinosi kukuruza. Problemima se ne nazire kraj, kažu proizvođači.
„On se potpalio. Tu je već faza nalijevanja završena i jednostavno on je izgorio. Ovdje nema nikakav prinos. I to što bude bilo neće imati nekakav kvalitet“, ističe Bakajlić.
Poljoprivrednici poručuju da su u bezizlaznoj situaciji. Sjetva u 2021. godini je bila najskuplja. Šteta koju je prouzrokovala suša, kažu, još skuplja.
„Naša procjena je da je oko milijardu i po maraka nastala u poljoprivredi“, kaže Vladimir Usorac iz Udruženja poljoprivrednika RS.
Ništa bolja situacija ni u Federaciji BiH.
„Dakle, to je negdje do 70%, možda i do 80%. Imate parcela gdje ljudi uopšte neće ulaziti u njih, jer sve je sprženo i tako će i ostati. Imamo pojave da su ljudi već sad počeli silaže skidati dok ima imalo zelene mase da šta bilo ugrabe. Procjena još uvijek nema. Kad se počne skidati, onda će se znati koliko su umanjeni prinosi. Ali uglavnom, to će biti jedna katastrofa“, pojašnjava predsjednik Udruženje poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.
Kolapsom poljoprivredne proizvodnje, u ogromnoj mjeri ugrožena je stočarska proizvodnja. Iz Udruženja poljoprivrednika RS kažu da su pojedini proizvođači već počeli sa prodajom stoke, pokušavajući na taj način smanjiti nastalu štetu. Na pitanje, da li se onda može očekivati i poskupljenje cijena na tržištu, odgovaraju da to ne zavisi od njih.
„Uvozni lobi diktira cijene na našem tržištu. Ako uzmete da jedna Hrvatska, Austrija jedu konjsko meso umjesto telećeg, gdje je kontrola stvarno stroga, onda nema šta pričati kod nas. Ne bih se čudio da kod nas jedemo i krokodilsko meso. Kada ne bude proizvodnje na teritoriji BiH, mi ćemo jesti najskuplju hranu na svijetu“, navodi predstavnik Udruženje poljoprivrednih proizvođača RS Vladimir Usorac.
Zbog svega navedenog, proizvođači očekuju pomoć nadležnih institucija.
„Mi se borimo i pokušavamo na razne načine, vidjeli ste i sami sa protestima da se zaštiti domaće. I ono mora biti zaštićeno, ma kome to bilo ili ne milo. Institucije ne rade svoj posao. Ministar spoljne trgovine ništa nije učinio po tom pitanju. Jednostavno institucije su zatalije da pomognu u poljoprivredi“, kategoričan je predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberija i Majevice, Savo Bakajlić.
Poljoprivrednici upozoravaju da BIH godinama uvozi hranu, a da joj se ne zna pravi kvalitet. Podsjećaju na uvoz lubenica iz Sjeverne Makedonije. Na taj način, kažu, direktno su uništeni domaći proizvođači, koji su sada suočeni sa viškom ovog proizvoda.
(BN)