Prema riječima Tihomira Dakića, predsjednika Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, kada je u pitanju nivo zagađenosti vazduha, radi se o indeksu koji institucije zvanično ne žele da priznaju, što implicira da rezultati ne mogu biti dobri.
“U nedjelju je indeks bio preko 500. Banjaluka je najsličnija Sarajevu i tu se nalaze kao najzagađeniji gradovi u Bosni i Hercegovini”, kazao je Dakić za “Nezavisne novine”.
Ovaj nivo zagađenja je po ljude veoma štetan, a o ovome se, prema riječima stručnjaka, ne priča dovoljno.
“Usljed posljedica zagađenog vazduha u BiH na godišnjem nivou zabilježimo između 3.000 i 3.500 preuranjenih smrti”, ističe Dakić.
Prema njegovim riječima, svaki građanin ima pravo da o ovome bude informisan, odnosno da zna kakav je kvalitetan vazduha koji diše.
To dalje nagovještava problem prouzrokovan činjenicom da nadležni Banjaluke nisu objavljivali redovno podatke, a za novembar ih nisu uopšte objavili.
“Situacija je alarmantna. Kako da se čovjek osjeća ako ne zna da je bio izložen nekom otrovu, pa nakon mjesec dana dobije informaciju da je zapravo otrovan”, zaključuje Dakić.
Nivo aerozagađenja prethodnog vikenda je krajnje zabrinjavajući, ali ovaj problem, prema riječima Marija Crnkovića iz Udruženja “Green team” Novi Grad, nije od juče.
“Vazduh u Banjaluci je toliko zagađen da je potrebno nositi masku ukoliko želimo sačuvati zdravlje”, kaže Crnković za “Nezavisne novine”.
Osnova problema je, prema njegovim riječima, izostanak želje da se preduzmu konkretnu radnju, uvođenje licemjernih rješenja i loženje uglja, kako u domaćinstvima, tako i u poslovnim objektima.
“Nadležni objavljuju isključivo prosječne vrijednosti, što nije dovoljno precizan podatak, a pored toga, objavljuju ih za dan koji je prošao”, ističe Crnković.
Crnković i Dakić su saglasni da podaci o kvalitetu vazduha moraju biti dostupni u svakom momentu u realnom vremenu.
“Šta trudnici koja ide u šetnju s malim djetetom znači kada dan kasnije sazna da je bila izložena zagađenom vazduhu”, kazao je Crnković.
Prema njegovim riječima, neophodna je otvorena komunikacija nadležnih sa građanima.
Zagađen vazduh dovodi u značajne zdravstvene rizike trudnice i druge osjetljive kategorije, naročito one koje imaju probleme sa respiratornim oboljenjima.
U Banjaluci u večernjim časovima možemo vidjeti maglu “u boji”, a vazduh, prema riječima stručnjaka, ne treba i ne smije da ima boju, ukus ni miris.
“Ta ‘boja’ koja maglu boji u smog, ukus sumpora iz uglja koji se loži i neprijatan miris sistemski vuku posljedice iz prošlih vremena. Sve ovo što udišemo je naše djelo”, ističe Crnković.
Ovo je posljedica, kako kaže, naših automobila, naših energetski neefikasnih peći, našeg stila života i naše letargičnosti da prodrmamo sve one koji ne žele da transparentno govore kakav vazduh udišemo.
Pored ovog, prema riječima Tihomira Dakića, tu su i problemi kao što su individualna ložišta, broj automobila u kretanju, neplanska izgradnja i urbanizacija grada, smanjenje padavina…
Zaključuju da je potreban veći angažman svih nadležnih institucija, medija, stručne javnosti i udruženja.
Što se tiče zaštite, postoje maske koje mogu da zaštite bar od čestica PM2.5 i PM10, a preporučuje se neizlaženje iz kuće kada je visok nivo zagađenja, naročito za rizične kategorije.
Iz Gradske uprave Banjaluka saopštili su da će podatke objavljivati javno, a uz to su naglasili da je ovaj nivo zagađenja standardan za ovo doba godine.
“Trenutni kvalitet odgovara prvoj kategoriji kvaliteta za sve polutante, izuzev za lebdeće čestice PM 2.5 i PM10, koje su direktan produkt sagorijevanja i što je i očekivano za ovo doba godine”, kažu iz Gradske uprave.
Kako dodaju, zimski period je karakterističan po kratkotrajnim povećanjima zagađujućih materija koje, prema njihovim riječima, ne predstavljaju značajnu opasnost za zdravlje ljudi.
