8. Novembra 2021.

Stres na poslu – sagorijevanje ili „burnout“ sindrom

Big Portal

Istraživanja su dokazala da više od 55 sati rada sedmično povećava rizik od moždanog udara za 35 posto. Vrlo je važna činjenica da je sindrom sagorijevanja na poslu ili „burnout“ postao dijagnoza. Naime, sindrom je uvršen na Međunarodnu listu profesionalnih fenomena, a kako stručnjaci ističu, liječit će se kao svako drugo oboljenje. To znači da će se zbog premora na poslu moći zvanično odsustvovati s radnog mjesta, odnosno otvoriti bolovanje.

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da je stres na poslu vrlo povezan, pa tako, s jedne strane, postoji direktna povezanost između fizičkih i psihičkih stresnih situacija koje itekako djeluju na zdravlje zaposlenika. Dok s druge strane, stresni uslovi nerijetko mogu dovesti do pasivnosti i nezainteresiranosti za posao, što kao posljedicu ostavlja manjak motivacije da se vlastitim zalaganjem nepovoljni uslovi na poslu promijene.

ŠTA JE BURNOUT?

Sindrom modernog doba, sagorijevanje na poslu, odnosno burnout, Svjetska zdravstvena organizacija definira kao progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada, koji nastaje zbog frustracije i stresa na radnom mjestu.

Riječ je o situacijama u kojim se zaposlenikovo psihološko ili fiziološko stanje mijenja do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja. Naime, kako tvrde, promjene su posljedica zahtjeva radne okoline i negativnog samog radnog okruženja. Drugim riječima, sagorijevanje na poslu je mnogo više od pukog neslaganja sa šefom. Izgaranje izaziva neprestani, snažan osjećaj psihičke i fizičke iscrpljenosti, a kad se taj osjećaj donese kući, kad zbog njega više ne možete spavati, jesti niti uživati u životu, stručnjaci kažu da ste dostigli vrhunac procesa izgaranja na poslu.

Iako stres na radnom mjestu ne djeluje na sve ljude jednako, može izazvati različita netipična i disfunkcionalna ponašanja i doprinijeti razvoju brojnih fizičkih i psihičkih tegoba kao što su povećana rastresenost, nemogućnost koncentracije i opuštanja, otežano logičko mišljenje i donošenje odluka, manje zadovoljstvo i posvećenost poslu, umor, depresija, anksioznost, poteškoće sa spavanjem, razvoj srčanih oboljenja, probavnih problema, glavobolja i bolova u mišićima. Kada su pod stresom ljudi ne uspijevaju zadržati zdravu ravnotežu između posla i privatnog života, što često rezultira problemima u privatnom životu i dodatno potencira stresne reakcije. Stres može djelovati i na smanjenje imuniteta, čime ljudi postaju podložniji infekcijama.

DUGOTRAJNI STRES

Mnoga istraživanja pokazala su da se sindrom sagorijevanja na poslu javlja u radnim sredinama u kojima se pojedinci susreću s problemom nesigurnosti za svoje radno mjesto, gdje nema kontrole rada i odgovarajuće zaštite radnika, kod ljudi koji su prisiljeni raditi prekovremeno, u okolini s brzim promjenama bez mogućnosti dovoljnog sedmičnog i godišnjeg odmora.

Sindrom sagorijevanja na poslu se također javlja i u okolinama s neadekvatnim plaćama i lošim odnosima sa saradnicima i nadređenima. Takva mentalna stanja u današnje vrijeme postaju sve izraženija i učestalija su kod osoba koje su u potpunosti posvećene svojim karijerama. Pojava „burnout“ sindroma češća je kod mlađih osoba, kod pretjerano odgovornih osoba koje su sklone perfekcionizmu, koje imaju visoka očekivanja u poslu, izraženu potrebu za kontrolom i kompetitivne su. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život, a stres na poslu se još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.

KAKO POMOĆI SEBI

Briga o sebi nije sebičnost

Jednom kad uspijete prepoznati simptome „burnouta“, možete početi razmišljati šta ćete učiniti da sebi pomognete. Na taj način preuzimate kontrolu nad stresom prije nego što on preuzme kontrolu nad vama. Premalo sna je značajan faktor u predviđanju „burnouta“ i pridonosi bržoj manifestaciji. Kvalitetan odmor uz dovoljno vremena za spavanje pospješuje resetiranje od iscrpljujućih događanja prethodnog dana. Bolji san važan je znak oporavka od „burnouta“ i spremnosti za povratak na posao. Dobar san osnova je zdravih životnih stilova koji su zaštitni faktor od potencijalnog sagorijevanja.

Nedostatak vremena nije opravdanje da se ne pokuša regulirati stres. Manjkom stresa povećava se sposobnost koncentracije i drugih kapaciteta za brže i bolje obavljanje posla. Dugotrajni prekovremeni rad negativno utječe na produktivnost i motiviranost. Stoga je važno odvojiti slobodno vrijeme u kojem ćete napuniti baterije za novi radni dan.

Azra.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare