Mlađa generacija više nego ikad, brine o zdravom načinu života, a internet je preplavljen različitim savjetima za vježbanje i planovima prehrane. Jedna od najznačajnijih tema i dalje je važnost uravnotežene prehrane. Ali kako da znamo, da zaista imamo uravnoteženu prehranu i da unosimo sve potrebne hranjive tvari?
Što se tiče održavanja zdravog načina života, istraživači se slažu da je uravnotežena ishrana ključna. Hranljive nam tvari trebaju iz svih različitih grupa namirnica, a raznolikost je najvažnija. Međutim, čak i uz osnovno razumijevanje grupa namirnica, može biti teško saznati dobijamo li sve potrebne hranjive tvari iz hrane koju jedemo.
Sve popularniji način, da osiguramo da unosimo sve te različite hranjive tvari je slijediti „duginu ishranu“, odnosno jesti hranu sa što više različitih boja.
Ljudi često navode mediteransku prehranu, koja je obično prepuna šarenog voća i povrća, kao dokaz da ovaj režim u stilu duge djeluje. I zaista, naučnici redovno ocjenjuju mediteransku, kao najzdraviju ishranu. I to ne samo zato što se kod nje preferira kuhanje, a ne prženje namirnica.
Konzumacija voća i povrća različite boje ima mnogobrojne koristi. To je zato što različite biljke pružaju različite fitonutrijente, koji opet imaju različite prednosti. Plava i ljubičasta hrana, na primjer, sadrže velike količine biljnog pigmenta antocijanina, koji je povezan sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja i dijabetesa tipa 2.
Flavoni, koji hranu čine žutom, mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti, a lutein, koji je uobičajen u zelenoj i žutoj hrani, može smanjiti rizik od makularne degeneracije. Postoje i studije, koje pokazuju da flavonoidi, koji se nalaze u mnogim biljnim namirnicama jarkih boja, mogu poboljšati zdravlje mozga blokiranjem neurotoksičnosti u mozgu.
Jedno istraživanje sa Harvarda, pokazalo je da ljudi koji jedu više hrane bogate flavonoidima, poput narandži i paprika, imaju manji kognitivni pad i demenciju. Studija se provodila 20 godina, a učesnici koji su imali najviše koristi, bili su oni koji su jeli hranu bogatu flavonoidima za vrijeme trajanja studije.
Međutim, voditelj studije naglasio je da nikad nije kasno, da u svoju prehranu unesemo hranu bogatu flavonoidima i iskoristimo njegove benefite.
Kao što je većina ljudi i svjesna, konzumiranjem iste namirnice, čak i one za koju mislimo da je zdrava, možemo naštetiti našem zdravlju. Na primjer, sok od narandže odličan je u umjerenim količinama i povezan je s manjim rizikom od kognitivnog pada. Međutim, pretjerana konzumacija je povezana s dijabetesom tipa 2.
Neki stručnjaci, izrazili su zabrinutost da dugina ishrana može biti štetna, jer može podstaći ljude da se previše oslanjaju na dvije grupu namirnica – voće i povrće. Istina je da moramo jesti i druge grupe namirnica, poput onih bogatih proteinima i ugljikohidratima, kako bismo dobili sve hranjive tvari koje su potrebne našem tijelu.
Međutim, moglo bi se reći da dugina ishrana, nije ograničena samo na voće i povrće, već se proteže i na drugu zdravu hranu, poput bilja, začina, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki.
Čini se da je ovaj način ishrane, koji je jednostavan za konzumaciju i koji je lako slijediti, odličan izbor za svakodnevno unošenje najvažnijih hranjivih materija.
Izvor: starsinsider.com
Ultra.ba
