Šta je afazija, kako nastaje i postoji li način da se izliječi ili makar uspori njeno napredovanje?
Afazija se odnosi na poremećaj već usvojenog jezika i govora, a njen uzrok je poznato ili nepoznato moždano oštećenje. Najčešće se javlja kao posljedica moždanog udara.
Uzroci su obično vaskularne lezije, tumori, traume, degenerativne bolesti centralnog nervnog sistema. Može nastupiti i zbog povrede glave, udarca ili infekcije.
Klinička slika
Afazija je nesposobnost upotrebe jezika: kao takva, ona se manifestuje kroz sve jezičke modalitete: pogađa sposobnost slušanja i govora, čitanja i pisanja, a ne zavisi od sluha i vida.
Najčešće, afazija nastaje kao posljedica prekida anatomskih veza između senzornih i motornih dijelova mozga.
Njene karakteristike su: govor je uglavnom fluentan, dolazi do poremećaja imenovanja, nemogućnosti ponavljanja riječi, razumijevanje je djelimično očuvano, čitanje je moguće u sebi, ali ne i naglas. Pacijent je obično svjestan problema i pokušava da se ispravi.
Kada se afazija javi kao posljedica infarkta, pacijent ne govori, ne razumije govor, ne čita, ne piše, ne ponavlja riječi i ne imenuje viđene predmete.
Liječenje
Neophodno je da se što prije traži pomoć logopeda koji će nastaviti u bolnici već započetu terapiju.
Bilo bi dobro početi što ranije, jer čekanje negativno djeluje na rezultat i trajanje terapije.
Može se reći da je rehabilitacija skoro nezamisliva bez saradnje porodice, koja mora biti stalna, uporna, bez prekida, što nije lako, jer rehabilitacija traje godinama.
Članovi porodice sa bolesnikom moraju ponavljati ono što je radio kod logopeda i pomagati mu u savladavanju pismenih i usmenih zadataka.
(b92)
