Iako su mnogi sumnjivo okretali glavom, njene su se prognoze ispunile i čovječanstvo se nakon dva mjeseca počelo lagano vraćati nekada uobičajenim dnevnim aktivnostima.
“Virus je definitivno oslabio”, kazala je 86-godišnja dr. Gligić za “Slobodnu Dalmaciju”.
“Do tog njegovog slabljenja došlo je pasažiranjem kroz čovjeka, kao i mjerama koje su preduzete da se on ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije supstrat na kojem virus može opstati. Ja volim reći da smo mi ljudska bića za njega jedna slijepa ulica. On se tu definitivno gubi, samo je pitanje koliko će pasaža napraviti. Stručno rečeno, korona virus adenuira, gubi moć, jer nema sve uslove koje je imao na svom prirodnom domaćinu. Čovjek to nikako nije za njega, već nepogodan supstrat. Virus je već sada toliko oslabio da čak 50 odsto onih koji se zaraze neće imati simptome bolesti. Izuzetak su ljudi slabijeg imuniteta”, kaže ona.
Ono što je sada interesantno jeste njena najnovija prognoza, a tiče se drugog talasa epidemije, koji mnogi najavljuju na jesen.
“Drugog talasa ovdje, a mislim na ove ovdje naše prostore, neće biti. Biće tih tzv. džepova, pojedinačnih slučajeva jer, uostalom, epidemija još nije okončana. Vidite da je i sada sve manje umrlih, zatvaraju se namjenske bolnice i situacija ide nabolje. Jedno takvo žarište vi u Hrvatskoj, koliko čitam, sada imate na Braču, a u Srbiji se pribojavam da se isto ne dogodi nakon velikih političkih protesta koje smo prije par dana imali pred Skupštinom. To su ti džepovi, žarišta, zato ih i nazivamo prirodno-žarišnim infekcijama i nikada ne znate gdje se još mogu pojaviti. Ali to više nije epidemija, pogotovo ne u obimu koji smo imali u martu. Ta žarišta treba prepoznati u startu i sanirati da se ne bi razbuktavala. Već idući mjesec moći će se slobodno putovati, a nadam da će biti još više i putovanja i turizma u julu i avgustu”, ističe dr. Gligić.
Po njoj, u prilog svima nama, a kontra virusa ići će ljeto i temperature što ono nosi.
“To nam definitivno ide na ruku bez obzira što se virus dugo zadržava u vanjskoj sredini, ali sunčevi, ultraviolentni zraci će ga dosta brzo neutralisati. Potrebno je svega nekoliko sati za to. U septembru i oktobru javljaće se pojedinačni slučajevi, vjerovatno i dosta pojedinačnih žarišta na različitim mjestima, ali to definitivno neće biti drugi talas epidemije. Zato ih jedino treba brzo gasiti. Po mom iskustvu, ovakve vrste bolesti imate i kada sanirate takva žarišta, pa onda drugog talasa nemate godinama. Imate naravno pojedinačne slučajeve, koji opet dođu. Slično je sa mišjojm groznicom ili zapadnonilskom groznicom. One nisu svake godine epidemične, ali su prisutne”, ističe.
Na pitanje “treba li se pribojavati zime, pogotovo kada se Covid-19 i sezonski grip preklope”, ona odgovara:
“Biće zahtjevno ako se ti pojedinačni slučajevi poklope sa sezonom grips, jer je klinička slika, kada je ovaj novi virus oslabljen, vrlo ili skroz slična. Tu će dijagnostika i dijagnostičari morati odraditi svoj dio posla. Ovolikog broja ljudi u bolnicama neće biti. Stanovništvo je edukovano u tom pravcu, ali se i imunitet, pa i neka ga je svega pet odsto, stekao. Veliki je broj testiranih i trebaće vrijeme da se podaci obrade i dobijemo tačne podatke o otpornosti”, odgovorila je dr. Gligić.
A što se tiče vakcine i datuma njegov pronalska, ona je prilično oprezna.
“Vakcina, prava, klasična, ne može biti gotovo prije 16 mjeseci. Druga su stvar one genetski modifikovane, koje su za tren gotova. Čitala sam preporuke SZO gdje se kaže da njima samo za pripremu proizvodnje treba 10 milijardi američkih dolara. Treba napraviti placebo, koji se radi na isti način kao vakcina, samo što unutra nema agensa, ali će morati imati sistem zaštite, suspenzije, čisto da se vidi ima li reakcije na neki sastav. Biće, znači, i placebo, i to sve tajno, jer se neće znati ko njega prima, a tko vakcinu. Trebaće vrijeme za praćenje i zaključak stvara li se imunitet, ali i posljedice. Minimalno šet mjeseci neophodno je za posmatranje ta dva istovremena procesa”, kaže dr. Gligić i dodaje da stvari oko vakcine može dodatno komplikovati i podatak o postojanju čak 18 sojeva ovog virusa.
“Zato treba vidjeti koja su dva soja najčešće u cirkulaciji i onda na osnovu njih praviti vakcinu. Nije isključeno da nakon što budemo konačno imali vakcinu za 16 mjeseci, opet se dogodi mutacija, pa da nam za neke dvije bude opet potrebna nova” rekla je beogradski stručnjak za “Slobodnu Dalmaciju”.
