Isidora, koja radi i usavršava se u SAD, navodi za Blic da je loša vest da se omikron širi brže od prethodnih sojeva.
Ovu tezu zasniva na činjienici da broj slučajeva eksponencijalno raste u većini zemalja i da ovaj soj inficira i vakcinisane i nevakcinisane.
Naša naučnica koja radi u SAD ima dobre vesti za vakcinisane.
“Ovo nije mart 2020. Imamo efikasne terapeutike i vakcine koje rade. Treća doza RNK vakcine (buster) primljena nakon preležane bolesti ili dve doze vakcina podiže nivo neutrališućih antitela ka omikron soju od 30 do 200 puta. Kada se na to dodaju i ostali igrači imunog sistema kao što su T/B ćelije, neneutrališuća antitela i drugi, zaštita postaje sasvim dobra”, objasnila je ona.
“Vakcinisani i dalje mogu biti inficirani omikron sojem, ali u mnogo manjim brojevima. U Americi je broj slučajeva i umrlih na 100.000 stanovnika, prema podacima CDC od 17. septembra: nevakcinisani: 451 slučaj i 6.1 umrlih na 100.000 stanovnika; vakcinisani: 134 slučaja i 0,5 umrlih na 100.000; vakcinisani sa 3 doze: 48 slučajeva i 0,1 umrlih na 100.000”, tvrdi naša naučnica.
Isidora Stanković navodi koje su dobre vesti za vakcinisane.
“Studija rađena na skoro 12.000 domaćinstva u Danskoj pokazuje da vakcinisani manje prenose omikron soj nego nevakcinisani. Prema podacima iz Južne Afrike i Londona, oba predela sa visokim procentom vakcinisanih (gde postoje protivepidemijske mere) vidimo da, za razliku od prethodnih talasa, broj hospitalizacija, broj ljudi koji zahteva mehaničku ventilaciju i broj smrti ne prati broj potvrđenih slučajeva, već je daleko niži”, objašnjava ona.
Međutim, dobrih vesti za nevakcinisane nema jer, kako navodi Stankovićeva, nevakcinisani imaju 20 puta veći rizik da umru i 10 puta veće šanse da obole od svih sojeva koronavirusa, zbog čega i šalje poruku: “Preležana infekcija bez vakcine ne štiti od omikrona.”
Ona još dodaje da je loša vest za sve nas da se omikron brze širi, a zahteva manji broj hospitalizacija, ali da vrlo lako može biti gori nego delta, koja izaziva veći broj hospitalizacija.
Ovo pokrepljuje ilustracijom da ako delta, na primer, izaziva 5 odsto hospitalizacija i 10.000 slučajeva u 3 dana, 300 ljudi završi u bolnici. Omikron će stoga za isto vreme izazvati 30.000 slučajeva, sa manjom hospitalizacijom od recimo 3 odsto, broj ljudi koji će završiti u bolnici će u ovom slučaju biti tri puta većii nego kod delte (900).
Što se tiče Srbije, kaže da virus ima veliki rezervoar, i postavlja pitanje da li će omikron protutnjati kao šumski požar i da se zdravstveni sistem ponovo popuni na minimum 6–8 nedelja i uz katastrofalne žrtve?
Stankovićeva tvrdi da sve zavisi od nas, jer sebe možemo da zaštitimo vakcinom, nošenjem maske i izbegavanjem velikih okupljanja, te napominje da uz tri doze vakcine omikron najčešće prolazi asimptomatski ili uz minimalne simptome.