Srpska dobija zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu - BIGportal.ba
Republika Srpska / BiH Vijesti

Srpska dobija zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu

Fizički napad, prijetnja, verbalno napadanje, obraćanje uz viku ili vrijeđanje samo su neki od pojmova definisanih kao uznemiravanje na radu posebnim zakonom koji je usvojen u Narodnoj skupštini u formi nacrta.

Republika Srpska prvi put posebnim zakonom definiše ovu oblast Nacrtom zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, čije se stupanje na snagu očekuje u drugoj polovini godine. Narodni poslanici su ga usvojili u formi nacrta, dali su potpunu podršku za zaštitu prava radnika, te su ga uputili u javnu raspravu kako bi Srpska dobila što kvalitetnije rješenje.

Uznemiravanje na radu, po zakonu, jeste svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu, koje može da nanese štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode. Uznemiravanje na radu može biti jednokratno ili kontinuirano, aktivno ili pasivno postupanje, između radnika ili između radnika i pretpostavljenih, radnika nad pretpostavljenim ili upućeno od trećih lica s kojima radnik dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.

Zabrane

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, Duško Milunović, rekao je da se Nacrtom zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu zabranjuje, između ostalog, seksualno uznemiravanje i nasilje po osnovu pola. Zabranjuje se i sistematsko zlostavljanje radnika od poslodavaca, odnosno mobing.

Djelimično se uređuje zaštita ličnog integriteta zaposlenih tako što je propisano da radnik i osoba koja traži zaposlenje ne može biti stavljena u neravnopravan položaj prilikom ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja i ubjeđenja.

Poslodavac je dužan da s ciljem prepoznavanja i sprečavanja uznemiravanja omogući edukaciju i osposobljavanje predstavniku sindikata i drugom predstavniku radnika da prepoznaju uzroke, oblike i posljedice uznemiravanja na radu.

“Škrebić oborio zakon”

Inače, ovaj zakon se donosi na inicijativu Saveza sindikata RS i već je jednom, prije nekoliko godina, nacrt bio u skupštinskoj proceduri.

–Gle čuda, Odbor za privredu u NSRS je oborio taj zakon glasom poslanika Dragutina Škrebića, koji je tada bio i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS – kaže za Srpskainfo predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić.

Nakon toga je trebalo proći određeno vrijeme da se ponovo zakon uputi u skupštinsku proceduru.

–Sindikat je zaista uložio dosta truda i argumenata na donošenju ovog zakona – navodi Mišićeva.

Savez sindikata je ranije sproveo anketu među članstvom i rezultat je da više od 20 odsto radnika, koji su članovi sindikata, trpi neki vid mobinga. Zakon je, kako kaže, definisao sve moguće situacije uznemiravanja, odnosno ko sve može da bude zlostavljač, ali praksa je pokazala da uglavnom poslodavci uznemiravaju radnike.

–Stručnjaci iz zdravstva su nam rekli i da se pojavljuju neka oboljenja koja do sada nisu bila prepoznata kao karakteristična oboljenja na poslu, a to je da značajan broj ljudi koristi sredstva za smirenje kako bi uopšte mogao da ode na posao i funkcionisao. Dolazi do tzv. pucanja radnika zbog dugotrajnog mobinga. To opet izaziva drugi niz promjena kod radnika koje se manifestuju u ponašanju u okviru porodice i slično. Dakle, zbog uznemiravanja na poslu trpi veći krug ljudi – dodaje Mišićeva.

Ističe da je “seksualno djelovanje” u okviru privrednih subjekata veoma vidljivo i da naročito mlade radnice trpe zbog toga. Ona tvrdi da je kod nekih poslodavaca uznemiravanje radnika postao obrazac ponašanja, što rezultuje padom produktivnosti, bolovanjima i nestabilnosti u porodici.

–Kad sve uzmemo u obzir, jasno je da je riječ o ozbiljnom zakonu koji, prije svega, treba da bude preventivan, s destimulativnim sankcijama – poručuje Ranka Mišić.

Zakon i praksa

S druge strane, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić kaže da poslodavci smatraju da je ovaj bespotreban i da neće donijeti ništa u praksi.

–Sjećate se da je sinditat tražio da se zbog neplaćanja poreza ide u zatvor. I usvojeno je. Je li neko išao u zatvor zbog toga? Nije. Tako i od ovog zakona nema ništa, ali smo prihvatili da ne bude da podržavamo mobing – kaže Trivić za Srpskainfo.

Dodaje da Zakon o radu definiše zabranu mobinga.

–Ono što je opisano u Nacrtu zakona se uglavnom dešava u javnom sektoru. Tamo su rukovodioci po političkoj liniji i onda po svaku cijenu hoće nekoga da otjeraju – smatra Trivić.

Manjak radnika

Privatni sektor se, kako kaže, suočava s nedostatkom radne snage i onda nastoji da zadrži radnika.

–Manjak radnika na tržištu je doveo do toga da se poslodavci drugačije ponašaju – zaključio je Trivić.

Potpredsjednica NSRS Sonja Karadžić Јovičević rekla je da je Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu važan i potreban, ali da će ga biti teško sprovoditi jer će se ovi procesi odugovlačiti.

Ona smatra da kaznene mjere za zlostavljača moraju biti strože, jer je ovim aktom predviđeno da će zlostavljač biti premješten na drugo radno mjesto ili dobiti otkaz.

Definicija

Radnjama uznemiravanja na radu smatraju se fizički napad, prijetnja, verbalno napadanje, obraćanje uz viku ili vređanje. Smatraju se i neprimjereno javno komentarisanje ličnih svojstava i osobina radnika, upućivanje vulgarnih komentara, neopravdano isključivanje radnika iz radnih procesa i procesa donošenja odluka, neopravdano uskraćivanje neophodnih informacija, namjerno davanje pogrešnih informacija ili uputstava u vezi sa radom ili radnim procesom, postavljanje neadekvatno kratkih rokova za izvršenje posla ili neosnovano preopterećivanje radnika radnim zadacima.

Takođe, tu je i dodjeljivanje neadekvatnih poslova u kontinuitetu, koji nisu u skladu sa stručnom spremom i sposobnostima radnika, osim u slučajevima i na način utvrđen propisima kojima se uređuje oblast rada, neosnovano kažnjavanje ili uskraćivanje ostvarivanja prava po osnovu rada.

Foto: Shutterstock
Autor: Tijana Grujić, Srpskainfo

Danas objavljeno

Ujedinjenje Kosova i Albanije? – “U non pejperu rezervisana četiri reda”

M.

Gradski štab donio nove mjere: U Banjaluci dozvoljeno okupljanje do 30 ljudi na otvorenom

M.

Studentski protest u Solunu završen nasiljem, policija gasila demonstranta

M.

Ostavite komentar