Srbija: Rad u bolnicama kao sankcija za korona žurke? - BIGportal.ba
Region Vijesti

Srbija: Rad u bolnicama kao sankcija za korona žurke?

Rad u javnom interesu u Srbiji postoji više od 13 godina i predstavlja alternativnu sankciju koju je moguće izreći samo uz saglasnost okrivljenog za lakša krivična djela i prekršaje, ali, kako za Tanjug potvrđuju sagovornici, nije naročito omiljen među građanima koji radije kaznu plate.

O ovoj sankciji jutros je bilo riječi i na sjednici Kriznog štaba kada su u pitanju oni koji budu svjesno kršili epidemiološke mjere, poput okupljanja na “korona žurkama”, prenio je epidemiolog Predrag Kon.

Navodeći da se na sjednici govorilo o pooštravanju kaznene politike, pored ostalog, i o društveno korisnom radu za one koji svjesno krše mjere jer, kako je ukazao, ima puno posla u kovid bolnicama koji ne traži medicinsko znanje.

“To je ozbiljan predlog, da se tome pristupi, jer boce s kiseonikom zahtevaju fizičku sposobnost, a tu su obično mlađi ljudi u pitanju. To je jedno od mogućih razmišljanja”, rekao je Kon.

Rad u javnom interesu moguće je izreći kao kaznu u sudskom postupku za lakša krivična djela, u prekršajnom postupku kao glavnu kaznu ili kao zamjenu za novčanu kaznu, ali i u krivičnom postupku, kada primjenom oportuniteta tužilaštvo odbaci krivičnu prijavu.

Kada je osnovnim zakonom kojim je propisan prekršaj za koji je predviđena novčana kazna, rad u javnom interesu se može izreći u postupku izvršenja kazne, zamjenom novčane kazne po principu 1.000 dinara za osam sati rada, rekla je za Tanjug predsjednica Prekršajnog suda u Beogradu.

Rad u javnom interesu ne može da traje kraće od 20 sati niti duže od 360 sati.

Sudije za prekršaje međutim ne određuju često ovu sankciju, jer se ona ne može izvršiti prinudno.

U slučajevima da se osuđeni ne odazove na izvršenje kazne rada u javnom interesu, ova kazna se najčešće mijenja u zatvorsku tako što se za osam sati rada određuje jedan dan zatvora.

Kao kazna u sudskom postupku ova sankcija se do sada izricala mahom za krađe, lake tjelesne povrede, ugrožavanje sigurnosti, učestvovanje u tuči, uništenje ili oštećenje tuđe pokretne stvari, šumsku krađu, kao i za držanje droge.

Tužilaštva takođe imaju mogućnost da primjenom oportuniteta nalože učiniocu krivičnog djela da ispuni neku obavezu, u zamjenu za odbacivanje krivične prijave, odnosno odustajanje od krivičnog gonjenja.

Prema skali koju primjenjuje Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu (a koja ne mora da važi i za druga tužilaštva u Srbiji), u postupku oportuniteta – broj radnih sati određuje se shodno težini zaprijećene kazne za određeno krivično djelo.

Tako se za krivična djela za koja je zaprijećena kazna zatvora do godinu dana može odrediti rad u javnom interesu do 100 sati, kažu za Tanjug u ovom tužilaštvu.

Za krivična djela za koja je zaprijećena kazna zatvora do tri godine može se odrediti 100 do 200 sati društveno korisnog rada, a za djela s minimalnom kaznom tri do pet godina zatvora može se izreći od 200 do 360 sati.

Ove sate građani mogu odraditi u roku od dva do tri mjeseca, odnosno ne moraju da rade svaki dan.

U praksi je bilo slučajeva da neko, ko na primjer ima da odradi 150 sati, odradi 100, a za ostatak kazne traži da mu se preračuna u novac, koji uplaćuje u humanitarne svrhe.

Takođe, od 100 odsto slučajeva u kojima je okrivljenima ponuđen rad u javnom interesu kao opcija za oportunitet, u od 90 odsto okrivljeni se odmah opredijele za plaćanje određenog novčanog iznosa u budžet za humaniratne svrhe.

Ovu alternativnu sankciju sprovodi Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde i kada su u pitanju krivična djela i za prekršaji.

Prva kazna rada u javnom interesu počela je da se izvršava u januaru 2007. godine.

Rad u javnom interesu je dobrovoljan, odnosno učiniocu ta kazna ne može da se odredi bez njegovog pristanka, pa ukoliko nije saglasan da radi, može da plati kaznu ili da je odluži u zatvoru.

Uz sankciju rada u javnom intersu, okrivljeni ne plaća kaznu i ne ide u zatvor, već uz dobrovoljni rad u korist društvene zajednice ostaje sa svojom porodicom i ne prekida mu se radni odnos.

Takođe, na ovaj način se rasterećuju zatvori i ostvaruju velike uštede budžeta, budući da jedan dan zatvora, po osobi, državu košta oko 15 evra.

(Tanjug)

Danas objavljeno

Bajden uveo prve sankcije za korupciju na zapadnom Balkanu

M.

Ako ne postoji visoki predstavnik, ne postoji ni OHR

M.

Ambasada Rusije: Nismo učestvovali na sjednici PIK-a, ne priznajemo Šmita

M.

Ostavite komentar