Tvrde ovo srpski predstavnici u Federaciji, koji kažu da su na Srbe zaboravili svi, kako država BiH, tako i taj entitet. Od završetka rata do danas nije učinjeno ništa da se Srbi vrate u Federaciju, niti se čini išta da se oni tamo zadrže.
Predsjednik Demokratske inicijative sarajevskih Srba Dušan Šehovac, koji je među rijetkim Srbima nakon rata ostao da živi na Ilidži, kaže da se političke strukture ponašaju kao da uopšte ne postoje.
– Srbi su u Federaciji dugo godina smatrani kao nebitni jer je ovo entitet Bošnjaka i Hrvata. Tako su se i ponašali, kao da Srbi uopšte ne postoje u Federaciji. Ako su negdje morali priznati Srbe onda su priznavali one koji su bili u njihovim strankama, vojsci ili podržavali te strukture – kaže Šehovac.
Ćute kao ribe
On ističe da su zakoni u Federaciji napravljeni tako da se uopšte ne moraju poštovati ljudska prava Srba ni na jednom nivou, počev od mjesnih zajednica do vrha tog entiteta. Izuzetak su, kako kaže Šehovac, politički uhljebi iz raznih stranaka, koji dobiju funkcije i glume Srbe u tom mandatu.
– Primajući novac i ćute kao ribe, ne štiteći uopšte prava Srba. Kakva je situacija ovdje najbolje pokazuje podatak da nas trenutno nema ni 40.000 u Federaciji. Mogu slobodno da kažem da Federacija nije mjesto za življenje Srba, već za njihovo umiranje – kategoričan je Šehovac.
Slično mišljenje dijeli i Dušan Golo iz Koordinacije srpskih udruženja Mostara, koji kaže da Srbi jedinu pomoć imaju od Republike Srpske, koja najviše ulaže u njihov povratak u Mostar ili dolinu Neretve. Što se tiče ostalih nivoa vlasti, kako napominje Golo, to je na nivou statističke greške. On ističe da Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica BiH, koje je zaduženo za povratak, novac koji dobijaju od donatora za te namjene vrlo sporo implementiraju.
– Pa je tako krajem 2015. godine završen kompletan konkurs za opravku 51 stambene jedinice u gradu Mostaru. Ona se tek ovih dana implementira. Radi se o projektima koji se odnose na izbjegla lica Srbije, Crne Gore i Hrvatske. To pokazuje njihovu ažurnost – pojašnjava Golo.
Problemi povratnika
Dodaje da Koordinacije srpskih udruženja Mostara žele da pomognu Srbima da se vrate u taj grad i dolinu Neretve, ali da drugi nivoi vlasti nisu zainteresovani da se više pripadnika ovog naroda vrati u Federaciju. Golo kaže da je najveći problem povratnika zapošljavanje i participacija u budžetima u institucijama sistema.
– Nemamo načina da se bar približno izborimo da mladi ljudi srpske nacionalnosti budu primljeni na posao u javne institucije. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona je prije dva mjeseca završila prijem 140 pripravnika, među kojima je bio samo jedan Srbin. Nije dobio posao, već je postao pripravnik. Takav je odnos svih institucija u ovom kantonu – kaže Golo.
On dodaje da bez pomoći Srba koji se nalaze u institucijama vlasti na višim novima, kako u Federaciji, tako i u zajedničkim institucijama, problem srpskih povratnika neće biti riješen. Golo ističe da Srbi nemaju mogućnost obrazovanja na srpskom jeziku, niti korištenje udžbenika na srpskom jeziku.
– Neki dan sam saznao da učenici po hrvatskom nastavnom planu i programu uče da je Kosovo najmlađa država u Evropi. To je porazna činjenica za nas, pogotovo jer ne možemo da utičemo na to, iako to u školama uče naša djeca. Molimo sve ljude koji se u ime Srba nešto pitaju da riješe bar dio naših problema, kao što je obrazovanje, zapošljavanje i slično, kako bi napokon postali konstitutivni narod u Federaciji u pravom smislu. U protivnom nestaćemo – poručuje Golo.
Zemljišne knjige
Koordinator projekta zaštite srpske imovine u FBiH Radovan Grajić ističe da Srbi imaju problema u vezi s povratkom i zaposlenjem u Federaciji, ali i oko imovine. On podsjeća da se na teritoriji Federacije provodi postupak harmonizacije zemljišnih knjiga i katastra.
Taj postupak podrazumijeva da se stare zemljišne knjige stave van snage i uspostavlja se nova knjiga. Grajić ističe da nisu zadovoljni načinom na koji to radi federalna Geodetska uprava, te da su upozorili na to i predstavnike međunarodnih institucija i organizacija.
– Savjet ministara i bilo koja druga institucija na nivou BiH nisu učinili ništa da riješe probleme Srba u Federaciji, već se jednostavno prave glumi i nijemi – kaže Grajić.
Srpska naselja nestaju
Prema popisu iz 1991. godine, na teritoriji današnje Federacije je bilo 476.000 Srba, a prema popisu iz 2013. na istoj teritoriji živi 56.000 Srba ili 3,6 odsto.
Statistički podaci pokazuju da je čak 520 naselja u BiH izgubilo srpsku većinu ili su danas nenaseljena. Od tog broja, čak 252 srpska naselja u Federacijii su postala bošnjačka, što je jasan pokazatelj da Srbi sa područja tog entiteta polako nestaju.
Srpskainfo
