ŠOU UMJESTO POLITIKE: Troje favorita za predsjednika Hrvatske idu na emocije birača - BIGportal.ba
Region Vijesti

ŠOU UMJESTO POLITIKE: Troje favorita za predsjednika Hrvatske idu na emocije birača

Prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj održava se sutra. Još je neizvjesno da li će biti i drugog kruga, ali bilo kako bilo, politika Hrvatske se nakon izbora neće mnogo promijeniti.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uvijek je spremna na duboko emotivne gestove ili izražavanje nacionalno-patriotskog zanosa. Oni bi trebalo da demonstriraju da je ona uz narod i njenu bezgraničnu ljubav prema zemlji. Nezaboravne su slike sa Svjetskog prvenstva u fudbalu prošle godine u Rusiji, kada se svijetu i publici kod kuće predstavljala kao navijačica nacionalne reprezentacije broj jedan: ozarenog lica i u crveno-bijelom dresu na kvadratiće, istom koji nose i njeni fudbaleri koji igraju za nacionalnu reprezentaciju.

Njene suze, koje je preplavljena emocijama izlivala uživo pred brojnim kamerama tokom posjete Vukovaru, koji je do temelja razoren u prethodnom ratu, postale su poznate u Hrvatskoj. A svoju publiku na predizbornim skupovima rado pozdravlja sa: „Pozdravljam svako srce koje kuca za našu prelijepu Hrvatsku i svaku dušu koja za ovu zemlju živi!“

Politika kao šou

Takvi duboko emotivni nastupi nisu samo zbog aktuelne predsjedničke kampanje, smatra politički analitičar Žarko Puhovski u razgovoru za Dojče vele. „Tokom svog petogodišnjeg mandata, Grabar-Kitarović je od svoje funkcije napravila šou i beskonačnu sapunicu.“

–Ona je od samog početka tražila blizinu poznatim ličnostima u Hrvatskoj, poput fudbalera, glumaca ili pjevača. Ona je samo nakratko demonstrirala određenu distancu prema HDZ, partiji iz koje dolazi, ali čim je shvatila da će joj podrška biti neophodna za drugi mandat, uzdržala se od toga. Utoliko je ona bila slaba i neuspješna predsjednica – smatra Puhovski.

Izborna borba bez programa

No, ona u svakom slučaju nije usamljena u ovoj bulevarizaciji hrvatske politike. I njena dvojica najizglednijih protivnika se rado služe sličnom retorikom i simbolikom. Bivši premijer Zoran Milanović iz lijevo-liberalnog spektra ističe se pokušajima da napravi istorijsku ravnotežu između ustaša i partizana.

A Miroslav Škoro, koji pokušava da sakupi poene na desnom krilu, najavljuje da će kao predsjednik pomilovati Tomislava Merčepa koji je osuđen za ratne zločine koje je počinio 1990-ih, a koji se ne osjeća dobro u zatvoru.

No, nijedno od pomentih troje kandidata tokom kampanje nije predstavilo konzistentan izborni program. Oni se koncentrišu na mobilizaciju birača emocijama, a često i ispraznim parolama. “Normalan”, tako se predstavlja Milanović bez da jasno precizira šta bi to trebalo da znači.

Ograničena ovlašćenja

To sigurno ima veze sa činjenicom da funkcija predsjednika u Hrvatskoj ima više reprezentativnu ulogu, kaže Puhovski.

–Ona može da se uporedi sa ulogom predsjednika u Saveznoj Republici Njemačkoj, ali sa važnom razlikom: predsjednik, odnosno predsjednica se u Hrvatskoj bira direktno na izborima i time ima jači legitimitet nego u Njemačkoj – kaže taj politikolog za DW.

Zbog toga se stiče utisak da bi predsjednici u Hrvatskoj bi mogli da učine više, nego što uistinu mogu.

–To je prije pet godina vjerovala i Grabar-Kitarović i već tada obećavala čuda, koja zapravo nije mogla da realizuje jer je operativna vlast u rukama vlade i premijera.

Presjednik/ca je nominalno vrhovni komandant, prije svega u ratu, on/ona može da imenuje i smjenjuje generale i zajedno sa šefom vlade imenuje ambasadore te kontroliše tajne službe.

Pored toga, slično kao i u Njemačkoj, predsjednik može da stavi određene teme na dnevni redi i o njima se izjašnjava, da se aktivno umiješa u javne diskusije i da daje impulse. No, Kolinda Grabar-Kitarović to u prethodnih pet godina mandata nije radila, a to su izbjegli i troje najizglednijih kandidata u aktuelnoj kampanji.

–Oni ni ne pokušavaju da postave neku temu ili da oblikuju društvenu atmosferu, već mnogo više čine napore da prepoznaju postojeće teme i da, svako iz svoje perspektive, nastupe kao portparoli onog što se traži. Oni sebe ne vide kao subjekte jednog društva, već prije kao nekog ko govori u ime nečeg ili nekog – kaže Puhovski.

Zbog toga kandidati stalno mijenjaju svoje pozicije u nadi da će osjetiti raspoloženje većine.

Sporna spoljna politika

Ali, Ustav Hrvatske predsjedniku daje određeni stepen autonomije u oblikovanju spoljne politike. To je Grabar-Kitarović posljednjih pet godina iskoristila. Ona kao svoje veliko dostignuće vidi tzv. Inicijativu tri mora. To je pokušaj da se etabliraju bliske veze sa baltičkim zemljama, te zemljama koje izlaze na Crno i Jadransko more. Time je, barem tako misli predsjednica, Hrvatsku izvukla iz regiona Balkana i pozicionirala u srednju Evropu – što mnogi u Hrvatskoj vide kao pozitivno.

–Međutim, Hrvatska se tako povezala sa najgorim režimima današnjice u zapadnoj Evropi, u Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj – kaže Puhovski.

Čak i u neposrednom susjedstvu, Kolinda Grabar-Kitarović nije agirala u duhu dobrosusjedskih odnosa. Ona smatra da su u Bosni i Hercegovini ugroženi interesi tamošnjih Hrvata i koristi svaku priliku da kritikuje bošnjačko-muslimansku većinu u toj zemlji. Tokom posjete Izraelu Bosnu i Hercegovinu je označila kao „nestabilnu zemlju“, koja je „u određenoj mjeri pod uticajem militantnog islama“ i upozorila na opasnost od „velikog broja povratnika iz Islamske države“. Ali, dokaze za svoje tvrdnje nije predočila. Drugačija je pak situacija kada se radi o odnosu sa bivšim ratnim neprijateljem, Srbijom. U tom smislu ona je učinila napore ka normalizaciji, često čak i uprkos protivljenju iz sopstvenih redova.

Moć je negdje drugde

Na kraju krajeva, uvjeren je Puhovski, uopšte nije toliko važno ko će dobiti izbore u nedjelju 22.12. u Hrvatskoj. Jer, stvarna moć je u rukama premijera Plenkovića, koji je istovremeno i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Ova partija će sljedeće godine birati svoje novo rukovodstvo, a parlamentarni izbori se održavaju na jesen 2020.

–Ako Kolinda Grabar-Kitarović ne uspije da se domogne drugog mandata, to će oslabiti i Plenkovića – mišljenja je Puhovski. Jer, ona je zapravo „njegova“ kandidatkinja.

Srpskainfo
Foto: screenshot HRT

Danas objavljeno

Nema mogućnosti da Srpska prihvati indirektni izbor

M.

Učestvovat ćemo u radu ako bude donesen zakon o zabrani nazivanja entiteta genocidnim

M.

Srpska bilježi nepovoljnu epidemiološku situaciju

M.

Ostavite komentar