Upravo je ta snaga imunog sistema ključna u post-covid rehabilitaciji.
Mnoga istraživanja pokazuju da balansirana ishrana koja uključuje probiotike, te
mikronutrijente poput, vitamina D, A, C, cinka, selena i polifenola koji stimulišu
imunitet, može, kako umanjiti rizik od COVID-19 infekcije, tako i ubrzati oporavak
nakon preležane bolesti. Nažalost, svi neophodni nutrijenti često se ne mogu
obezbijediti kroz ishranu, te ih je potrebno nadoknaditi suplementima. Iz
Hemofarma stižu savjeti za jačanje organizma u post-covid rehabilitaciji.
Vitamin D: Vitamin neophodan za normalno funkcionisanje mnogih organskih
sistema kao što su mišićni, skeletni i imuni sistem jeste vitamin D, a zbog svojih
specifičnih funkcija mnogi ga nazivaju i hormonom. On reguliše urođeni i stečeni
imunitet, te omogućava organizmu da se izbori protiv infekcija. Deficit vitamina D
se povezuje sa povećanim rizikom za infekciju, a studije su pokazale i da su osobe
sa manjkom vitamina D3 imale teži oblik COVID-19.
Zbog toga Vitamin D ima veliku važnost u svim fazama infekcije, počevši od same
prevencije, kroz sam tok infekcije, te u periodu oporavka nakon bolesti.
Izlaganje suncu u trajanju od 15-30 minuta, tri puta sedmično je obično dovoljno
za sintezu potrebnih količina vitamina D u organizmu. Pored toga, može se unijeti
i pojedinim namirnicama (ribe sjevernih mora poput lososa, vitaminom D
obogaćeno mlijeko i sl.). U zimskom periodu nema dovoljne sinteze vitamina D3
preko kože i potrebno ga je uzimati kroz hranu ili suplemente. Takođe, starije
osobe su često u deficitu sa vitaminom D3, jer se starenjem smanjuje sposobnost
organizma za sintezu vitamina D.
Dnevne preporuke za vitaminom D3 se razlikuju od zemlje do zemlje. Dok se
negdje preporučuje uzimanje 400 do 800 internacionalnih jedinica na dan,
smjernice za Centralnu Evropu preporučuju svakodnevnu suplementaciju u dozi od
800 do 2000 internacionalnih jedinica, u periodu od septembra do aprila zavisno
od tjelesne mase. I upravo količine vitamina D3 od 1000 IJ i 2000 IJ se nalaze u
Eunova duo protect D3K2 kapsulama. Starije osobe bi trebalo da uzimaju vitamin
D3 tokom cijele godine. Maksimalan dnevni unos vitamina D3 je 4000 IJ, međutim
u posebnim slučajevima, kod nekih oboljenja ili kad je prisutan teški deficit
vitamina D3, ljekar može da preporuči uzimanje veće doze vitamina D3 u
određenom vremenskom periodu. Uzimanje viših doza vitamina D3 treba uvijek da
bude pod nadzorom ljekara.
Vitamin D3 ima ključnu ulogu u izgradnji kosti i tu mu značajno pomaže vitamin K2,
zbog čega je korisno da se uzimaju zajedno. U posljednje vrijeme poseban interes
nauke izazvao je upravo vitamin K, a pogotovo njegova forma K2. Dugo se
smatralo da je uloga vitamina K2 vezana samo jačanje kosti i smanjenje
kalcifikacije krvnih sudova, ali skorija istraživanja ukazuju na druge uloge i koristi,
kao na primjer kod oboljelih od dijabetesa. Nekoliko studija urađenih u prethodne
dvije godine su pokazale i da je nizak nivo vitamina K u organizmu povezan sa
lošijim ishodima kod Covid 19 pacijenata.
Suplemetacija cinkom je važna jer cink jeste esencijalni mineral, što znači da ga
naš organizam ne može sam sintetisati već ga moramo unijeti putem hrane ili
dodatka ishrani. Deficit cinka je povezan sa slabijim imunim odgovorom, posebno
na virusne infekcije. Dokazano je da suplemetacija cinkom povećava prozvodnju
ćelija koje se bore protiv infekcije, te da ispoljava i antivirusnu aktivnost.
Studije su pokazale da u slučaju korona virusa suplementacija visokim dozama
cinka smanjuje trajanje simptoma infekcije. Imunocink predstavlja optimalnu
kombinaciju cinka i vitamina C u jednoj tableti na dan.
Procjenjuje se da čak 85% populacije unosi manje cinka nego što je potrebno.
Manjak cinka u organizmu čest je kod adolescenta, djece, trudnica, starijih osoba
te kod žena. Osjetljivim grupama, naročito starijim osobama i djeci, preporučuje
se nadoknada cinka u obliku dodataka ishrani. U simptome deficita cinka ubrajaju
se: česte prehlade i infekcije, suva koža, sporo zarastanje rana, opadanje kose
(obrva i trepavica), gubljenje apetita i naglo mršavljenje, apatično ponašanje,
zaboravnost, depresija, impotencija i neplodnost kod oba pola. Starije osobe i
osobe sa više različitih oboljenja imaju povišen rizik od deficita cinka u organizmu.
Magnezijum je neophodan za stvaranje energije u organizmu, a njegov deficit
može izazvati promjene u funkcionisanju nervnog i mišićnog sistema. Umor,
isrpljenost i nedostatak energije postali su svakodnevnica, a posebno su izraženi
kod pacijenata nakon preležane COVID-19 infekcije. Uključivanjem dnevne doze
magnezijuma u svakodnevnu rutinu najlakše se može provjeriti da li se ovakve i
slične tegobe javljaju zbog njegovog nedostatka. Ukoliko je to slučaj, veoma brzo
će se osjetiti poboljšanje kroz dodatnu energiju, kako za svakodnevne aktivnosti,
tako i za bolji san.
Poseban značaj magnezijuma osjete mišići, jer se nedostatak ovog minerala
manifestuje pojavom grčeva u mišićima, a unosom dnevne doze dolazi se do brzog
efekta olakšanja. Magnetrans 375, u samo jednoj kesici, dnevno obezbjedjuje 100
odsto dnevnih potreba za magnezijumom.
Svakodnevna zdrava ishrana i suplementacija vitaminima i mineralima je od velike
važnosti u oporavku. Ipak, ne smije se zaboraviti da boravak u prirodi, lagane
vježbe i šetnje pozitivno utiču na brži oporavak i vraćanje snage mišićima na period
od prije covida.
Više savjeta za brži oporavak nakon Covid-19 infekcije možete pronaći na:
