“Okrenimo se budućnosti. Oni koji žele biti dio EU, moraju poštovati evropske direktive. Zakon koji se tiče sjećanja na žrtve je odavno standard EU i bit će dio razgovora o pridruživanju. Vi znate 14 preduslova Evropske komisije, ali moramo se suočiti s rješavanjem hitnih pitanja s kojima se suočava BiH. Moramo spriječiti egzodus mladih. Vrlo često čujem ‘naša djeca su otišla u inostranstvo’. To je dobro u smislu da je dobro imati razmjenu, ali razmjena znači i da se ljudi trebaju vratiti, a vratit će se kada vide opciju za život ovdje”, poručio je novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit na konferenciji za novinare.
“Nije samo sjediti i raspravljati gdje je ko i kada bio. Zadatak je šta uraditi da se mladi ljudi vrate u BiH. To su ljudi dobrog znanja, u BiH ima dobra univerzitetska struktura kada gledam sa strane nauke. Na tome trebamo uraditi. To se ne može narediti, na tome treba dobro raditi i to dovodi do funkcioniranja države”, dodao je.
Kako prenosi Klix, Šmit je rekao da će sve raditi na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Osim OHR i visokog predstavnika za koju postoji neosporna zakonska osnova u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ja ću se striktivno držati tog sporazuma i vidjeti šta se može popraviti na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Riječ je o privremenoj poziciji dok disfunkcionalnosti ne budu riješene. Ne čekamo raj, niko nema idealnu situaciju na svijetu. Ali važno je da funkcioniše i na tome ćemo raditi”, mišljenja je.
Šmit kaže da ponekad ima dojam da postoji igranje igara tipa “Neću ti dati to, a ti onda meni nećeš dati to”.
“Hoću da imamo zajednički interes. Znajte, ja nisam naivan. Znam veoma dobro nakon 30 godina rada u Njemačkoj i EU kako stvari mogu biti komplikovane. Najduža zasjedanja ministara su bila kada smo razgovarali o ribolovu i kvotama, to su bilo jako duge noći u salama. Znam kako je kada svi žele da dobiju prednost i to je normalno, ja to prihvatam. Ali u jednom momentu kažemo, prijatelju, sjest ćemo i raditi da dođemo do zaključaka. Obično sam tih čovjek i opredjeljen da tri konstitutivna naroda budu apsolutno politički na istom nivou. Ne bih trebao reći da nisam ničiji prijatelj. Rekao bih da sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata i naravno Ostalih jer znate da postoje presude Evropskog suda koje do sada nisu provedene”, kazao je.
Dotakao se i Amerike.
“Za SAD možemo reći da su se vratili u EU i Zapadni Balkan. I na tome hvala predsjedniku Joe Bidenu. On jako dobro razumije situaciju na Balkanu, a to ne možemo reći za svako. I Velika Britanija, bez obzira na Brexit, je opredijeljena da se drže skupa sa međunarodnom zajednicom u BiH. Na London apsolutno možete računati, kao i na druge evropske prijestolnice. Kao i na Kanadu, Tursku, Japan. I Rusija”, izjavio je.
Na kraju je poručio da se ništa ne može riješiti ako nema spremnosti da se razgovara.
“Moja ponuda svima u BiH je da sve dok postoje molbe i zahtjevi da razgovaramo ja ću biti spreman. Ponekad možda mogu pomoći da ljudi počnu razgovarati ako do sada nisu, da ja olakšam situaciju. BiH neće postati centralizirana država, ali njena funkcionalnost se mora poboljšati. Država mora postati ujedinjujući element, ona ne može i ne smije biti prijetnja niti jednom entitetu ili kantonu već zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionisala. Važno je imati dobar rad i razvoj za sve. Moramo ojačati zajedništvo, fokusirati se na zajedničkim tačkama, a ne na razlikama. Želim da se fokusiramo na lijepa vremena”, zaključio je Šmit.
(BN)
