Sloboda na ruski način: Ko stoji iza Telegrama? - BIGportal.ba
Tehnologija World-wide-web

Sloboda na ruski način: Ko stoji iza Telegrama?

Telegram je u posljednje vrijeme, bez sumnje, na vrhuncu svoje slave. Dvije aplikacije koje se najčešće nazivaju pobjednicima “post-WhatsApp” ere, odnosno migracije korisnika, jesu Telegram i Signal.

Dok Signal razvija jedan od saosnivača WhatsApp-a, Brajan Ekton, iza Telegrama se nalaze tehnološki stručnjaci iz Rusije. Telegram je u januaru premašio 500 miliona aktivnih korisnika mesečno, dok je u 2020. godini bio osma aplikacija na svetu po broju preuzimanja.

Dok je Vkontakte vremenom završio u rukama državnih regulatora, Durovi su Telegram odlučili da održe slobodnim. Nikolaj Durov je otišao toliko daleko da se čak u jednom trenutku i preselio u Nemačku, kako bi sa timom informatičara nastavio da razvija svoj open-source softver.

Prema objavama medija, operativna grupa sastoji se od petnaest članova, dok je trenutna lokacija centrale Telegrama – Dubai. U strahu od odmazde ruskih vlasti, Durov je Telegram ponudio kao otvoreni kod, a servere aplikacije raštrkao širom sveta.

Komuniciranje “iz oblaka”

Telegram je, aplikacija koja radi na Cloudu, što sa sobom nosi niz prednosti, ali i nedostataka. Dostupan je na više-manje svim popularnim operativnim sistemima, a korisnicima omogućava da porukama pristupaju gde god bili.

Minus rada na cloudu leži u načinu na koji Telegram skladišti korisničke podatke koji je, prema brojnim kritičarima, jedna od najvećih slabosti platforme. Aplikacija za registraciju traži dve metode: SMS i telefonski broj ili dvofaktorsku autentifikaciju uz lozinku.

Sav sadržaj čuva se na Telegramovim serverima pa se, na zahtev korisnika, prebacuju u P2P mod koji koristi enkripciju sa obe strane. U slučaju dovoljno sofisticiranog hakerskog napada, sve što je sačuvano na serveru može završiti u pogrešnim rukama.

Decentralizovana kompanija

Durov, koji odbija da potvrdi gde je sedište kompanije, tvrdi da ranjivost clouda nije toliko ozbiljna pretnja korisničkoj privatnosti, kao i da se razmišlja o uvođenju reklama kako bi aplikaciju nastavio da finansira.

Ovo možda sa jedne strane zvuči kao dobro orkestrirana špijunska operacija – disident koji pravi diskretnu aplikaciju za ljude kojima je stalo do privatnosti. Ipak, u isto vreme dozvoljava korišćenje botova, od kojih je jedan prošlog meseca sakupio na hiljade korisničkih brojeva i profila, i prodavao ih za 20 dolara po broju.

Broj zabrana u raznim državama sveta, doduše, priča drugačiju priču.

Telegram je od 2018. odsutan iz najpopularnijeg ruskog sistema za internet pretragu nakon što je Durov na sudu odbio vlastima da omogući pristup bazama podataka. Kina, Indija, Iran, Bjelorusija i Azerbedžan samo su neke od država koje su u nekom trentuku kritikovale ili pokušale da utišaju Telegram.

Kritičari nisu zadovoljni

Aplikacija je često kritikovana i od strane zapadnih medija i regulatora, što zbog optužbi da služi kao platforma za razmjenu dečje pornografije, što zbog činjenice da su je džihadisti iz ISIS-a koristili za objavu odgovornosti za terorističke napade.

Lista prigovora ide i dalje od toga, od pitanja u vezi sa decentralizacijom cloud servera, do sumnji u čitav sigurnosni sistem.

Za kraj, tu je i sam sigurnosni protokol koji su stručnjaci u nekoliko navrata nazvali slabijim od onog koje koriste WhatsApp i Signal, mada je taj deo priče relevantnan uglavnom u žustrim raspravama na hakerskim forumima.

Mada je migracija sa WhatsApp aplikacije izazvana brigama o privatnosti podstakla korisnike da isprobaju i druge aplikacije za dopisivanje, možda bi ipak trebalo saznati nešto više o svakoj od njih pre nego što se “zaletimo” i poklonimo joj svoje poverenje.

Izvor: B92

Danas objavljeno

Samsung sklopivi telefoni dobijaju UTG + i DragonGlass ekran

Vanja A

MacBook Air stiže u bojama iMac-a

Vanja A

Procurila GTA 6 mapa, na Redditu žalbe na previše vode

Vanja A

Ostavite komentar