Savjeti iz Hemofarma za Svjetski dan srca - BIGportal.ba
Hrana i zdravlje PR Oglasi

Savjeti iz Hemofarma za Svjetski dan srca

Oporavak nakon srčanog udara

Piše: Mr sci. dr Nirvana Šabanović Bajramović, internista kardiolog
U fazi oporavka nakon srčanog udara pojavljuje se mnoštvo pitanja o tome šta se zapravo
desilo i kako se ponovo vratiti normalnom životu. Sam proces oporavka od srčanog udara
započinje odmah u prvih nekoliko dana tokom boravka u bolnici. Oštećeni srčani mišić
nadomješta se ožiljnim tkivom koje je većinom dovoljno jako da srce nastavi da pumpa
normalno ili skoro normalno kao i ranije.


Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje kao posljedica začepljenja arterija koje do srčanog
mišića dovode krv obogaćenu kisikom (koronarne arterije) i ovo začepljenje najčešće
uzrokuje krvni ugrušak. Zaustavljen protok krvi znači da srčani mišić u tom području ostaje
bez kisika određeni period što može dovesti i do trajnog oštećenja mišića.
Međutim, gledajući šta je u pozadini događaja, srčani udar najčešće nastaje kao rezultat
procesa koji traje duže vrijeme i oštećuje koronarne arterije a zove se bolest koronarnih
arterija. Tokom vremena arterije postaju uže kao rezultat ugradnje masnih naslaga u zidove
arterija (ateroskleroza). To suženje znači da arterije nisu u stanju do dovode dovoljno krvi
bogate kisikom do srčanog mišića, posebno u stanjima kada je ta potreba veća, kao na primjer
za vrijeme fizičkog opterećenja.


Simptomi povezani sa srčanim udarom mogu biti veoma različiti, od oštre jake boli iza
grudne kosti do lagane nelagode u prsima, stezanja ili opšteg lošeg stanja. Dužina trajanja
bola kao i njegovo širenje također mogu jako varirati od osobe do osobe. Najčešće se bol iza
grudne kosti širi u ramena, vrat i donju vilicu, a može se prenositi i u leđa i gornji dio
stomaka i biti praćena preznojavanjem, mučninom i povraćanjem, zbog čega se nerijetko
ovakva bol zamjeni sa probavnim smetnjama.
Oporavak: Dužina trajanja boravka u bolnici nakon srčanog udara je dosta različita i ovisi o
tretmanu koji je proveden (fibrinolitička terapija i/ili koronarna intervencija-stentiranje
krvnih žila) kao i o eventualnim komplikacijama srčanog udara. Prosječno trajanje boravka u
bolnici kod nas je 7 do 12 dana.


U nekim slučajevima srčani udar napravi značajnije oštećenje srčanog mišića što može
smanjiti snagu pumpanja srca. Kao posljedica oslabljene snage srca nastaje kratkoća daha,
umor i otoci oko skočnih zglobova. Ovo stanje se naziva srčano popuštanje i može usporiti
oporavak, ali to ne treba obeshrabriti pacijente. Srce je jedan od najjačih mišića u tijelu i
oporavlja se prilično brzo.
Većina ljudi se potpuno oporavi nakon srčanog udara i vrati se normalnom životu. I nakon što
se potpuno oporave i promijene životne navike nakon srčanog udara, većina pacijenata se
osjeća bolje nego prije samog događaja.
Oporavak je individualan proces sa pojedinim specifičnostima za svakog pacijenta.
Povratak svakodnevnom životu: Vijest o odlasku kući iz bolnice razveseli sve pacijente,
iako odlazak iz okruženja sa stalnim nadzorom i brigom može biti i zastrašujući. Uobičajeno

je da se pacijenti po povratku kući osjećaju uplašeno i bezvoljno. To je vrlo česta reakcija
kod pacijenata nakon srčanog udara i ne treba biti obeshrabrujuća. Osjećaj umora i
iscrpljenosti je prolazan. Nakon prve sedmice boravka kod kuće, ukoliko nema pojave bolova
u prsima i kratkoće daha, preporučuje se postepeno povećavanje aktivnost prema planiranom
programu, te vraćanje u normalan život.


Preporučuje se postepeno povećanje obima aktivnosti do praga tolerancije, a bez izazivanja
osjećaja nelagode. Najbolji vid vježbe za srce je aerobna aktivnost. To su vježbe koje
zahtijevaju ponavljani angažman grupa velikih mišića (noge, ramena, ruke). Takve aktivnosti
podrazumijevaju hodanje, vožnju bicikla i plivanje. Ovakav tip vježbi povećava potrošnju
kisika, te povećava rad srca i pluća. Vremenom, postepeno povećavanje rada stimuliše tijelo
na promjene i podstiče srce i cirkulaciju da bolje funkcionišu. Važno je imati na umu da
fizička aktivnost neće uzrokovati novi srčani udar i da je značajno manji rizik njegovog
ponavljanja nakon potpunog oporavka.
Neko vrijeme nakon srčanog udara preporučuje se izbjegavati i konzumacija alkoholnih pića,
jer alkohol može stupiti u interakciju sa mnogim lijekovima koji se uzimaju nakon srčanog
udara, te izazvati negativne posljedice, posebno sa lijekovima za spavanje ili lijekovima za
razrijeđivanje krvi.
Propisanu terapiju pacijenti trebaju koristiti redovno i nikada je ne prekidati samoinicijativno,
bez konsultacije ljekara. Ovo se odnosi i na male doze acetilsalicilne kiseline.
Faktori rizika za nastanak srčanog udara: Svi faktori koji povećavaju vjerovatnoću
nastanka srčanog udara nazivaju se faktorima rizika. Neke je moguće kontrolisati i
promijeniti na čemu je potrebno intenzivno raditi, dok na neke od njih ipak nije moguće
uticati.
Faktori rizika koji se ne mogu promijeniti su: porodična sklonost bolestima srca, starosna dob
i spol. Naime ukoliko je neko od bližih srodnika imao srčani udar to znatno povećava rizik
obolijevanja od bolesti srca. To su bolesti koje se znatno češće javljaju u nekim porodicama.
Muškarci imaju znatno veći rizik za nastanak srčanog udara u odnosu na žene, a posebno oni
starosne dobi iznad 45 godina. Za žene se taj rizik povećava sa starosnom dobi iznad 55
godina.


Oni faktori na koje se može uticati promjenom načina života i ishrane jesu: pušenje, fizička
neaktivnost, povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina,
šećerna bolest i stres.
Većinu faktora povezanih sa srčanim udarom pacijenti mogu sami promijeniti, za što
nikada nije prekasno! Mnogi ljudi nakon srčanog udara odluče da je vrijeme za značajne
promjene načina i stila života s ciljem da smanje rizik od nastanka novog srčanog udara.
Jedan od načina da se to uradi, pored vježbe i fizičke aktivnosti, jeste i uvođenje zdrave
prehrane koja svakako pomaže da se smanji nivo masnoća, snizi krvni pritisak i smanji
tjelesna težina.


Postoje jasni dokazi koji govore o tome da prehrana bogata voćem i povrćem smanjuje rizik
nastanka bolesti srca. Holesterol je supstanca koja se odlaže u zidove krvnih sudova i sužava
koronarne arterije. Zdrava prehrana može smanjiti nivo holesterola za 5 do 10%, a tako se
smanjuje jedan od značajnih faktora rizika povezanih sa nastankom koronarne bolesti.

Najvažnije je izbjegavati hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama koje se u jetri
transformiraju u holesterol. Zasićene masne kiseline se nalaze u puteru, tvrdim sirevima,
životinjskim mastima, kokosovom i palminom ulju. Da bi zaštitili svoje srce potrebno je u
hrani unositi što više nezasićenih masnih kiselina kao što je maslinovo ulje i ulje šećerne
repice, te riblje ulje bogato omega 3 kiselinama.
Veće količine soli u prehrani su direktno povezane sa povišenim krvnim pritiskom, a većina
ljudi unosi soli više nego što je preporučeni maksimum koji iznosi 6 grama dnevno (jedna
čajna kašika). Posebnu pažnju treba obratiti na gotove proizvode koji sadrže velike količine
soli, tako da je priprema svježe hrane uvijek bolji izbor.


Ukoliko nije moguće održavati uravnoteženu i zdravu prehranu, dodaci prehrani u vidu
različitih pripravaka mogu da pomognu očuvanju kardiovaskularnog zdravlja, te ih valja
razmotriti kao dio strategije u prevenciji, odnosno liječenju kardiovaskularnih bolesti.
Dodaci prehrani sa dokazanim pozitivnim efektima na kardiovaskularni sistem djeluju u
osnovi tako što smanjuju apsorpciju holesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi kao i
povišenog krvnog pritiska, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila ili svoje djelovanje
ispoljavaju antioksidativnim svojstvima. Tu se ubrajaju: Omega-3 masne kiseline; crvena
riža, ginko biloba, magnezij, koenzim Q10, vitamini B skupine, kao i vitamini D i K.

Dodatke prehrani sa pozitivnim efektima na kardiovaskularni sistem poput
magnezijuma, koenzima Q10, vitamina B kompleksa i vitamina D i K možete pronaći
na www.svakodobro.ba

ANTR; Uobičajene aktivnosti nakon infarkta miokarda
Ukoliko nije bilo nikakvih komplikacija, povratak na posao je moguć već nakon 6 do 8
sedmica nakon srčanog udara. Dobro bi bilo ukoliko je moguće da se radnim obavezama
vraća postepeno uz postepeno povećanje obima poslova. Vožnja automobila nakon infarkta
srčanog udara preporučuje se već nakon 4 sedmice, ukoliko se ne radi o profesionalnom
zanimanju kada se prije ponovnog vraćanja vožnji moraju proći određeni testovi na osnovu
kojih će se donijeti zaključak da li je neko i kada sposoban da ponovo vozi. Letjeti avionom
se može već nakon 7 do 10 dana od srčanog udara bez komplikacija (prvi srčani udar, dob
<65 godina, bez srčane slabosti, aritmija i ako nije planirana dodatna intervencija vezano za
srčani udar). Sve drugo zahtijeva dodatnu konsultaciju sa nadležnim ljekarom.
Povratak seksualnim aktivnostima izaziva nervozu kod većine pacijenata. Upravo takva vrsta
aktivnosti značajno povećava brzinu rada srca i krvni pritisak što značajno povećava količinu
opterećenja za srce. U nekim slučajevima to može izazvati kratkoću daha i bol u prsima.
Međutim, ukoliko brže hodanje 250-300 metara ili penjanje dva sprata stepenica prođe bez
kratkoće daha ili bolova i nelagode u prsima, obnavljanje seksualnih aktivnosti može biti bez
straha, obično 3 do 4 sedmice nakon srčanog udara-individualno. Posebno voditi računa da se
nitroglicerol koji se često uzima nakon srčanog udara ne smije uzimati zajedno sa lijekovima
za potenciju poput sildenafila, tadalafila ili vardenafila.

Danas objavljeno

Ovaj neobični simptom DIJABETESA može se primetiti samo ujutru

Vanja A

Mekane kao duša: Domaće krofne

Vanja A

Najukusniji kolač: Mafini sa čokoladom

Vanja A

Ostavite komentar