Ne vjeruje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović da će Rezolucija Evropskog parlamenta, koja isključuje konstitutivnost išta promjeniti. Nisu promjenili ni brojni dokumenti koji su do sada sadržali pojmove poput konstitutivnosti, legitimnog predstavljanja ili nemogućnosti da jedan narod drugom bira predstavnike, kaže Čović.
“A vi meni odgovorite šta bi bilo da se spomenula konstitutivnost? Bi li se išta promijenilo? Jednako – ne bi! U rezoluciji se govori u Dejtonskoj BiH, ili bar Aneks 4 vrlo jasno govori o ustavnoj ulozi konstitutivnih naroda u BIH”, kazao je Čović.
Čović očekuje da će se do kraja usaglasiti način izbora članova Predsjedništva i delegata u Dom naroda, u kratkom periodu sa predstavnicima Međunarodne zajednice, no krajnja je adresa, ipak Parlament BiH.
“Što se mene tiče taj posao smo završili dali smo sve oblike koje mislimo da mogu predstavljati skladno tom sporazumu i uvažiti sve odluke Suda u Strasbourgu i Ustavnog suda kada su u pitanju i Predsjedništvo i Dom naroda”, dodao je.
Do sastanka sa drugim strankama nije došlo
No kako skupiti većinu u Parlamentu BiH, kad već danas član Predsjedništva, SDA-ov Šefik Džaferović poručuje da Rezolucija EP ipak igra ulogu.
“Može pričati ko šta hoće, pa i gospodin Čović, ako hoće da bude isitinski nosilac evropskih vrijednosti mora da poštuje odluke Evropskog suda za ljudska prava, preporuke Evropske komsije i Rezoluciju Evropskog parlamenta”, kazao je Džaferović.
Posljednji sastanak predstavnika SDA i HDZ-a BiH odigrao se prije 25 dana. Tada su najavili sastanke sa drugim parlamentarnim strankama, do čega nije došlo.
“Puno je prepirka među nama, a kada hoćemo, a moramo da imamo rješenje onda upomoć pozivamo ono što je savremeni svijet postigao, a to je Međunarodno pravo, i institucije Međunarodne pravde”, istakao je Džaferović.
I dok politički lideri tapkaju u mjestu u raspravi za i protiv konstitutivnosti, ambasador SAD u BiH Erik Nelson, u intervjuu za Večernji list, poručuje potrebno je da većim osjećajem hitnosti počnu raditi na rješavanju ovog pitanja.
“Ova, 2021. godina neizborna je godina, ona u kojoj je moguće doći do reforme Izbornog zakona. Stoga je nužno da se prestane gubiti vrijeme. Tako da, kada dođe vrijeme za izbore 2022., svi građani mogu jednako sudjelovati u njima i znati kako je njihov glas važan i da se broji”, kazao je Nelson.
Mnogo je rokova koje su politički lideri sebi davali kada je u pitanju izmjena izbornog zakonodavstva. Posljednji je bio kraj juna. Dakle još dva dana preostaju.
(N1)
