„Najniža plata je utvrđena Odlukom o najnižoj plati i isplaćuje se kada obračunata plata radnika za redovan rad, koja se sastoji od dijela plate za obavljeni rad i vremena provedenog na radu, uvećanja plate propisanih zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, iznosi manje od utvrđene najniže plate“, navela je pomoćnik ministra rada Mira Vasić.
Generalni sekretar Saveza sindikata RS Goran Stanković rekao je da je mišljenje Ministarstva rada u potpunosti derogiralo odluku Vlade RS kojom je utvrđena plata od 520 KM.
„Prema mišljenju Ministarstva u najnižu platu ulazi plata koju čini koeficijent, cijena rada i radni učinak, uvećanja plate po osnovu minulog rada, rada noću, prekovremenog rada i druga primanja gdje spada topli odrok, pa čak i dnevnice kada se uzme u obzir tumačenje Ministarstva.
To je u potpunosti suprotno opredjeljenju Vlade da najniža plata bude 520 KM. Sada, prema ovom tumačenju Ministarstva, poslodavac u najnižu platu može uračunati topli obrok što je nedopustivo i nije bila namjera da se ovo pitanje na takav način uredi“, rekao je Stanković, kada smo ga upoznali sa zvaničnim mišljenjem pomoćnika ministra rada.
Savez sindikata će tražiti hitan sastanak u Ministarstvu rada da vidi da li je to zvaničan stav Ministarstva, a tražiće i izjašnjenje Vlade.
„Ako Vlada podrži takav stav Ministarstva, tražićemo promjenu Odluke o najnižoj plati, to onda nije najniža plata, već najniže primanje. U Odluci stoji da se najniža plata isplaćuje u iznosu od 520 KM, a u samom Zakonu jasno je navedeno da se najniža plata isplaćuje za puno radno vrijeme i prosječno ostvarene rezultate radnika“, kazao je Stanković.
Dodao je da se ovo pitanje mora hitno rješavati.
„Radnici su na ovaj način oštećeni, a to nije bilo ni opredjeljenje Vlade, ni nas, definisali smo da je najniža plata 520 KM, koliko radnik mora da primi, a ne da to obuvata sva uvećanja i druga primanja. Ako se odbiju dodaci, ispada da je najniža plata samo 250 KM“, rekao je Stanković.
Advokat Aleksandar Sajić kaže za CAPITAL da je riječ o tome da Ministarstvo previše doslovno tumači normu i da je tumačenje pravnika da u osnovnu, najnižu platu, ne ulazi topli obrok i prevoz ili naknada za noćni rad ili drugi dodaci.
„To bi onda značilo da, ako je neko mjesec dana na bolovanju, onda on prima iznose koji su mizerni, takva praksa nije bila do sada, smatralo se da je osnovna plata koeficijent puta cijena rada, a da su sve drugo dodaci na platu.
Vjerujem da je i Sindikat kada je pregovarao sa partnerima oko toga podrazumjevao da najnižu platu posmatra kao platu koja se sastoji od naknade za rad, bez dodataka na platu kao što je topli obrok ili prevoz.
Ako u najnižu platu ulazi i topli obrok, onda to znači da najniža plata nije 520 KM. Topli obrok je naknada, pitanje je šta je s slučajem kada imamo organizovan topli obrok kod poslodavca, da li on onda ne treba isplaćivati 520 KM, već neki manji iznos?“, kazao je Sajić.
On kaže da se za tumačenje Ministarstva ne može reći da je skroz pogrešno, jer je norma neprecizna, ali da nije na tragu onoga što je bio rezultat socijalnog dijaloga između Sindikata, poslodavaca i Vlade.
„Prema tumačenju Ministarstva u najnižu platu ulaze i svi dodaci na platu. Ako je neko na bolovanju može dobiti 250 maraka jer neće imati prevoz, topli obrok…, a pričamo o najnižoj plati koja je duplo veća. Neprecizna je odredba i Ministarstvo je tumači nepošteno“, istakao je Sajić.
(Capital)
