Studija koja je uključivala 3.000 sudionika otkrila je da su ljudi koji su uključili mliječne masti u svoju prehranu imali manji rizik od nastanka dijabetesa. Jedna teorija vezana za ovo je da ljudi koji preskaču ili ograničavaju unos mliječnih proizvoda najčešće to nadoknađuju uzimanjem više rafiniranih ugljikohidrata s malo vlakana, što može povećati rizik od dijabetesa.
S druge strane, studija koja je pratila više od 200.000 ljudi tokom nekoliko decenija proučavala je odnos između unosa mliječnih masti i bolesti srca.
Ona nije ustanovila porast rizika od srčanih bolesti kod ljudi koji su jeli mliječne masti iako je rizik smanjen kada su kalorije iz mliječnih masti zamijenjene kalorijama iz biljnih masti ili integralnih žitarica, tj. rizik je bio za 24 posto manji kada su ih zamijenile polinezasićene masti i za 28 posto manji kada su ih zamijenile integralne žitarice. Međutim, rizik se povećao za šest posto ako su te kalorije prešle na hranu s drugim vrstama zasićenih masti, poput crvenog mesa.
Treće je istraživanje uzelo u razmatranje devet studija koje su se posebno osvrnule na domaći maslac, još jedan izvor zasićenih masnoća, te njegovu ulogu u srčanim bolestima, dijabetesu i svim drugim uzrocima smrti. Analizom je utvrđeno da, iako su biljne masti zdravije, male količine maslaca vjerovatno vam neće naštetiti, piše Health24.
Šta biste mogli učiniti? Veliki broj naučnika upućuje na umjerenost. Iako je još uvijek preporučena mediteranska kuhinja bazirana na maslinovom ulju, možete se ponekad, naprimjer, prepustiti uživanju u maslacu ili siru namazanom na krišku hljeba ili, možda, najbolje od svega, posluživanju integralnih žitarica uz punomasni jogurt i šolju bobičastog voća.
