24. Septembra 2026.

Prirodni načini za snižavanje visokog pritiska

Prirodni načini za snižavanje visokog pritiska - Hrana i zdravlje - BIG portal

Visok krvni pritisak ili hipertenzija definiše se kao vrednost sistolnog (gornjeg) pritiska od 130 ili više i/ili dijastolnog (donjeg) pritiska od 80 ili više.

Gornji broj označava pritisak na zidove arterija dok srce pumpa krv, dok donji predstavlja pritisak dok se srce odmara između otkucaja.

Kao primer, izmerena vrednost od 130/80 milimetara živinog stuba (mm Hg) smatra se povišenim krvnim pritiskom.

Nova studija pokazuje da žvakaće gume mogu da imaju iznenađujući uticaj na krvni pritisak.

Vrednosti između 120/80 i 135/85 mmHg smatraju se povišenim, dok se sve iznad 135/85 mmHg klasifikuje kao visok krvni pritisak koji zahteva dalju lekarsku obradu.

Zdrava ishrana, ograničen unos soli i alkohola, redovna fizička aktivnost, kvalitetan san i kontrola stresa mogu doprineti prirodnom snižavanju krvnog pritiska.

Redovna fizička aktivnost jača srce, koje tada efikasnije pumpa krv, čime se smanjuje pritisak u arterijama. Kardio vežbe i treninzi snage mogu značajno doprineti regulisanju povišenog krvnog pritiska.

Stručnjaci za zdravlje srca preporučuju 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno, poput brzog hodanja, ili 75 minuta intenzivnog vežbanja, kao što su trčanje ili dizanje tegova. Harbucks/Shutterstock

Previše natrijuma uzrokuje zadržavanje tečnosti u organizmu i na taj način podiže krvni pritisak. Preporučuje se da dnevni unos ne prelazi 2.300 miligrama (mg), dok se za osobe koje žele da drže pritisak pod kontrolom kao idealan navodi unos od oko 1.500 mg.

Najčešći izvor natrijuma je kuhinjska so, pri čemu jedna kašičica sadrži oko 2.300 mg natrijuma.

Prerađena hrana, poput suhomesnatih proizvoda, grickalica i gotovih supa, obično sadrži velike količine soli. Neki ljudi su osetljiviji na so od drugih. Oni koji nisu osetljivi mogu višak natrijuma da izbace putem urina bez značajnijeg zadržavanja tečnosti ili povećanja krvnog pritiska. Tatevosian Yana/Shutterstock

Tatevosian Yana/Shutterstock

Povećan unos kalijuma može pomoći u snižavanju krvnog pritiska. Ovaj mineral opušta krvne sudove i podstiče izbacivanje natrijuma iz organizma.

Odrasle osobe trebalo bi dnevno da unose između 2.600 i 3.400 miligrama kalijuma. Namirnice bogate kalijumom uključuju suve kajsije, kuvanu sočivo, pečenu zimsku bundevu, pečeni krompir, pasulj iz konzerve, banane i svež spanać.

Lekar može preporučiti i DASH dijetu (Dietary Approaches to Stop Hypertension), koja se zasniva na celovitim namirnicama poput voća, povrća i nemasnog mesa, uz ograničenje natrijuma na 1.500 mg i ciljani unos kalijuma od 4.700 mg dnevno.

Visok krvni pritisak, odnosno hipertenzija, smatra se najvećim pojedinačnim metaboličkim faktorom rizika za prevremenu smrt, ali određene namirnice mogu da pomognu u njegovoj regulaciji.

Za regulaciju krvnog pritiska često se preporučuje DASH dijeta.

Ishrana bogata šećerom može povećati krvni pritisak, ponekad čak i više od soli. Osobe sa prekomernom telesnom težinom mogu sniziti pritisak smanjenjem unosa ugljenih hidrata i masti, a prvi rezultati obično se vide nakon otprilike šest meseci.

Ishrana sa niskim udelom ugljenih hidrata podrazumeva unos do 130 grama dnevno. Stručnjaci savetuju da muškarci ograniče unos dodatog šećera na devet kašičica (36 grama), a žene na šest kašičica (25 grama) dnevno.

Poređenja radi, jedna limenka gaziranog pića od 0,35 litara sadrži gotovo osam kašičica, odnosno oko 32 grama dodatog šećera. Shutterstock/Oleksandra Naumenko

Shutterstock/Oleksandra Naumenko

Stres je usko povezan sa visokim krvnim pritiskom. Aktivnosti poput joge i meditacije mogu pomoći u njegovom smanjenju.

Tehnike kao što su transcendentalna meditacija i vežbe svesnosti (mindfulness) mogu blago sniziti krvni pritisak, kako kod osoba koje uzimaju lekove, tako i kod onih koje ih ne koriste.

Tokom spavanja krvni pritisak se prirodno snižava. Ako ne spavate dovoljno, pritisak ostaje povišen duže vreme.

Osobe koje pate od nesanice ili spavaju manje od sedam sati noću, posebno starije od 45 godina, imaju veći rizik od hipertenzije. Kvalitetan san trebalo bi da bude prioritet kada je u pitanju regulacija krvnog pritiska. Krakenimages.com/Shutterstock

Krakenimages.com/Shutterstock

Izvor: b92

Podijeli vijest na: