3. Augusta 2021.

Predvodio ih osuđeni ratni zločinac, a sada dobijaju odlikovanje – od Milanovića

Big Portal

I to onim jedinicama koje se dovode u vezu s ratnim zločinima.

Kako piše Večernji list, a prenosi hrvatski Index, jedno priznanje je namenjeno Vojnoj policiji HVO-a, a drugo Postrojenju za posebne namene Ludvig Pavlović. Obe su delovale na području tadašnje paradržave Herceg-Bosne.

Upravom Vojne policije HVO-a je rukovodio Valentin Ćorić, jedan od osuđenih na Haškom sudu u slučaju Prlić i ostali. Dobio je 16 godina zatvora.

“Ćorić je do 10. novembra 1993. igrao ključnu ulogu u funkcionisanju mreže zatvorskih centara HVO-a. Doprineo je držanju huljadu Muslimana u zatočeništvu pod teškim uslovima, tokom kojeg su ti ljudi pretučeni, zlostavljani i ponižavani. Osim toga, uprkos alarmantnim informacijama koje je dobijao, Ćorić ništa nije preduzeo da bi sprečio da se zatočenici šalju na liniju fronta kako bi tamo radili, pri čemu su mnogi od njih ubijeni ili ranjeni”, stoji u presudi Haškog suda.

U Vojnoj policiji HVO-a je delovao i Berislav Pušić, još jedan osuđenik na dugogodišnju kaznu u slučaju Prlić i ostali. Kasnije je imenovan šefom Službe za razmenu i Komisije za zatočeničke objekte, tela kojima su poverene odgovornosti u oblastima zarobljavanja i razmene zarobljenika.

Milanović bi odlikovanje mogao uručiti i Željku Džidiću, zapovedniku 3. bataljona Vojne policije HVO-a u Mostaru koji je u oktobru 2011. pobegao u Hrvatsku uoči početka ponovljenog suđenja za ubistva zarobljenih pripadnika Armije BiH počinjenog 1993. u Mostaru. Reč o žrtvama iz Komande Četvrtog korpusa Armije RBiH u zgradi Vranica, a i istragu nad zarobljenicima na Mašinskom fakultetu u Mostaru, čiji su posmrtni ostaci pronađeni tek 2007, vodio je upravo Džidić. Porodice ubijenih već 28 godina čekaju pravdu, a deo žrtava se i dalje vodi nestalima, piše Radio Sarajevo.

Odvodili su Bošnjake u logore
U zoru 28. jula 1993. Vojna policija HVO-a upala je u kuću Stočanina Mustafe Dizdara. Pred suprugom i decom Dizdar je zarobljen i nasilno odveden. Zajedno s još nekoliko Bošnjaka, koji su takođe uhapšeni u svojim domovima, odveden je u logor.

O ulozi Vojne policije HVO-a detaljno se govorilo i u presudama u slučaju Prlić i ostali. Kada je osuđeni ratni zločinac Slobodan Praljak, koji je izvršio samoubistvo u sudnici, uložio žalbu na konstataciju Pretresnog veća o tome da su snage HVO-a protivpravno zatvorile više od 1000 civila Muslimana u raznim kućama u opštini Prozor, gde su ih držali u teškim uslovima i pretrpanim prostorijama, Žalbeno veće je konstatovalo: “U svetlu konstatacije da su vojnici HVO-a i Vojna policija uhapsili civile, doveli ih u te kuće i ostali prisutni na tim mestima, Žalbeno veće ne nalazi da je napravljena greška u zaključcima da su ti civili bili zatvoreni i protivpravno zarobljeni.”

“Sve i da je njihovo lišenje slobode predstavljalo neophodno ograničavanje kretanja u smislu Ženevske konvencije IV, ono bi podlegalo strogim pravilima i uslovima, koje HVO nije poštovao, što razotkriva pravu prirodu njihovog zarobljavanja. Praljkova žalba se odbija”, pisalo je u presudi. Nadalje, u presudi u slučaju Prlić i ostali opširno se govori o ulozi Vojne policije HVO-a u hapšenjima, zatvaranjima, razmeštanju, odvođenju na rad i razmeni zarobljenih koji su držani u zloglasnim logorima tzv. HRHB.

Odlikovaće i postrojenje koje je vodio osumnjičeni general
Što se tiče drugog Milanovićevog odlikovanja, ono će u ruke Postrojenja za posebne namene Ludvig Pavlović. Njeno sedište je bilo u Čapljini, a proizašla je iz pukovnije Kralj Tomislav. Božan Šimović bio je njen prvi zapovednik, a nakon njegove pogibije njegovu dužnost preuzeo je general Dragan Čurčić, koji je takođe preminuo 2019. godine. Ćurčić je, inače, u oktobru 2009. svedočio na suđenju ratnom zločincu Praljku. Tužilaštvo BiH je u aprilu 2014. naredilo istragu protiv više funkcionera HVO-a, a prvi na listi osumnjičenih je bio upravo Ćurčić. Državno tužilaštvo naredilo je istragu zbog sumnje na to da su on i druge osobe na području Čapljine počinili ratni zločin, a teretio se po zapovednoj odgovornosti. Sudski epilog ovaj slučaj nije dobio.

Pored ostalog, jedinica Ludvig Pavlović dovodi se u vezu sa zločinima u Doljanima i Sovićima kod Jablanice u aprilu 1993. godine. Pripadnici HVO-a i Hrvatske vojske su napali Doljane i Soviće 17. aprila 1993. godine. Tada i u narednih nekoliko dana ubili su 18 Bošnjaka (neke i kao zarobljenike logora Heliodrom), celokupno civilno stanovništvo zatočili pa deportovali na šire područje Hercegovine i srednje Bosne (Gornji Vakuf), porušili obe džamije i brojne bošnjačke kuće.

Osim domaće jedinice HVO-a Mijat Tomić u Doljanima, u strašnim zločinima u jablaničkim selima pre 28 godina učestvovali su i delovi spomenute brigade Ludvig Pavlović iz Čapljine, prozorske brigade Rama i bataljona Knez Branimir iz Čitluka, Tutin Kažnjenički bataljon, mostarski Cimski bataljon i specijalno postrojenje Gardijske brigade Republike Hrvatske. Prema tvrdnjama istraživača ovih događaja, napad na ova dva sela izveden je u okviru šire operacije čiji je cilj bio zauzimanje Jablanice, zaključuje Radio Sarajevo.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare