Podstiče upalu, povisuje krvni pritisak, pogoršava holesterol
Možda je vrijeme da smanjite unos ovog uobičajenog sastojka.
Mnogi ljudi vjeruju da su srčani problemi uglavnom uzrokovani konzumiranjem previše zasićenih masti. Ali kardiolog dr. Dmitrij Yaranov upozorava da postoji još jedan sastojak koji “tiho” uništava srce, a koristi se svaki dan. Dr. Yaranov, koji ima više od 400.000 pratilaca na Instagramu, šećer naziva neprijateljem broj jedan koji tiho uništava srce.
„Kao kardiolog, vidim da srčane bolesti uzrokuju i druge stvari osim samog holesterola. Postoji uobičajeni aditiv, skriven u pićima, grickalicama, umacima i ‘zdravoj’ hrani, koji oštećuje srce i podstiče dijabetes“, napisao je u svojoj objavi na Instagramu.
A studija iz 2024. godine , provedena na Harvard TH Chan školi javnog zdravlja, upozorava da svakodnevno pijenje zaslađenih pića povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i kod ljudi koji su fizički aktivniji od prosjeka. Studija je otkrila da samo jedno zaslađeno piće dnevno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za oko 18 posto, bez obzira na to koliko je neko vježbao. Oni koji su pili dva ili više zaslađenih pića dnevno, a i dalje su vježbali preporučenih 150 minuta sedmično, imali su 21 posto veći rizik od ljudi koji su ih rijetko ili nikada nisu pili. Čak su i fizički najaktivniji učesnici koji su pili zaslađena pića i dalje imali veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Dr. Yaranov je također citirao članak u časopisu Nature Medicine, napominjući da su u 2020. godini napitci zaslađeni šećerom povezani s 2,2 miliona novih slučajeva dijabetesa tipa 2 i više od milion novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti širom svijeta.
– Studija interne medicine JAMA otkrila je da ljudi koji 25 posto ili više kalorija unose iz dodanog šećera imaju više nego dvostruko veći rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti u poređenju s onima koji unose manje od 10 posto kalorija iz dodanog šećera.
– Šećer podstiče upalu, podiže krvni pritisak, pogoršava holesterol i remeti kontrolu glukoze, što je dvostruki udarac za srce i pankreas – upozorava dr. Yaranov.
Velika studija , objavljena 2014. godine u časopisu JAMA Internal Medicine, pratila je ljude tokom 15 godina i otkrila da su oni koji su dobijali 25 posto ili više svojih dnevnih kalorija iz dodanog šećera imali više nego dvostruko veću vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti u poređenju sa onima koji su konzumirali manje od 10 posto. Općenito, rizik od smrti od srčanih bolesti povećavao se kako se povećavao procenat šećera u njihovoj ishrani. Ovaj trend je ostao stabilan bez obzira na godine, spol, fizičku aktivnost ili indeks tjelesne mase. Važno je napomenuti da dr. Yaranov i spomenute studije govore o dodanom šećeru, a ne o prirodno prisutnom šećeru koji se nalazi u voću, povrću i mliječnim proizvodima. Glavni izvori dodanog šećera uključuju gazirana pića, kolače, peciva, sladoled, bombone, žitarice i kolačiće.
Šta je dodani šećer?
Britanska fondacija za srce definira dodane šećere kao šećere dodane hrani, kao i šećere u voćnom soku, jer cijeđenje soka oslobađa šećer iz ćelija voća. Prema riječima stručnjaka fondacije, dodani šećeri se često nazivaju praznim kalorijama jer pružaju energiju, ali imaju malu nutritivnu vrijednost.
– Prehrana s visokim udjelom dodanih šećera obično je bogata kalorijama, a to može dovesti do debljanja, što može povećati rizik od visokog krvnog pritiska, srčanih i vaskularnih bolesti te nekih vrsta raka – upozoravaju na svojoj web stranici.
Koje namirnice sadrže najviše dodanog šećera?
Prema Nacionalnom istraživanju prehrane i ishrane u Velikoj Britaniji, glavni izvori dodanog šećera u prehrani su:
– Kolači, keksi, peciva i vafli (15%): koji također često imaju visok sadržaj zasićenih masti
– Džemovi, namazi i dodani šećer (14%): sirupi i šećer se često dodaju toplim napitcima poput čaja i kafe
– Bezalkoholna pića (11%): preferiranje pića bez šećera ili aromatiziranih voda može vam pomoći da smanjite unos šećera
– Čokolada (8%): Većina čokolada ima visok sadržaj šećera, čak i tamne čokolade sa 70% kakaa, iako imaju nešto manje šećera od mliječne ili bijele čokolade.
– Pivo, lager i jabukovača (7%): ova alkoholna pića su među glavnim izvorima šećera
– Voćni sok (6%): cijeđenjem se uklanja većina vlakana iz voća, pa je zdravije jesti cijelo voće
– Jogurti (4%): jogurti s okusom često imaju visok sadržaj šećera, pa je odabir običnog jogurta zdravija opcija
– Kiseli krastavci i začini (4%): Kečap, slatki i ljuti čili sos i kiseli krastavci često sadrže neočekivane količine šećera, pa kad god je to moguće birajte verzije sa smanjenim udjelom soli i šećera.
Koliko dodanog šećera bismo trebali konzumirati?
Stručnjaci smatraju da slobodni ili dodani šećeri ne bi trebali činiti više od 5% kalorija koje svakodnevno unosimo putem hrane i pića. To bi trebalo izgledati otprilike ovako na dnevnoj bazi:
– Odrasli ne bi trebali konzumirati više od 30 g dodanog šećera dnevno (što je ekvivalentno otprilike 7 kockica šećera)
– Djeca uzrasta od 7 do 10 godina ne bi trebala konzumirati više od 24 g dodanog šećera dnevno (oko 6 kockica)
– Djeca uzrasta od 4 do 6 godina ne bi trebala konzumirati više od 19 g dodanog šećera dnevno (oko 5 kockica)
– Djeca uzrasta od 2 do 3 godine ne bi trebala konzumirati više od 14 g dodanog šećera dnevno (oko 3 i po kocke šećera)
– Djeca mlađa od 1 godine ne bi trebala konzumirati više od 10 g dodanog šećera dnevno (oko 2 i po kocke šećera).
Ne postoji ograničenje za bebe mlađe od 1 godine, ali šećere ne treba dodavati u hranu ili pića koja se daju bebama. Učestalost i količina slatke hrane i pića u ovoj dobi trebaju biti što je moguće manje.
