To su sve zaključci ”Studije o emigracijama: Bosna i Hercegovina”, a jedan od autora akademik Muris Čičić naglasio je kako su brojni razlozi emigracija iz naše države, međutim, da ipak jak pritisak javnosti u tome ima najvažniju ulogu, jer on, kako je istakao, često nije argumentovan.
U posljednjih 10 godina više od 200.000 ljudi napustilo BiH
– Nažalost o emigracijama u našoj zemlji se uglavnom priča amaterski senzacionalistički, bez jasno navedenih činjenica. Uglavnom se šire dezinformacije kako ‘svi napuštaju BiH’ i da nema razloga da se ostaje u njoj, te se upotrebljavaju neutemeljene i neprovjerene cifre, pa je zbog toga bilo bitno ovoj temi prići sa naučno-istraživačkog aspekta – pojasnio je akademik Čičić.
Sagovornici su naglasili kako su raznorodni razlozi odlaska i da samo ekonomski problemi nisu najveći problem, već da veću dominaciju preuzimaju oni političke prirode. Istakli su kako ih većina napušta sigurne poslove i odlaze u inostranstvo jer u našoj državi ne vide bolju perspektivu.
S obzirom na to, profesorica Melika Husić – Mehmedović s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu naglasila je kako je teško voditi preciznu statistiku o emigracijama, ali da su u izradi studije došli do podatka da je više od 200.000 ljudi napustilo BiH u posljednjih 10 godina zaključno sa prošlom godinom.
– Tih 200,000 su ljudi koji su evidentirani da su tražili dozvolu boravka za određeni vremenski period. Međutim, tu nije sadržana stopa povrataka. Na primjer 2016. godine oko 24 hiljade ljudi otišlo iz BiH u Njemačku, ali se 16 hiljada iz Njemačke vratilo u našu državu. Tako da je zato nezahvalno ovu cifru prikazati kao jedinstvenu jer nismo uzeli u obzir brojne povratke, ciklične migracije (ljudi koji se vraćaju pa ponovo odlaze) i zbog toga je bitno ovaj podatak uzeti sa rezervom – ispričala nam je profesorica Husić – Mehmedović.
Iz BiH odlaze najviše mladi ljudi, polako postaje zemlja staraca
Iz naše države u najvećem broju odlaze mladi ljudi, ali autori navode kako to nije specifikum samo za BiH jer i iz mnogih evropskih i zemalja regiona uglavnom su to mladi ljudi koji se prije odlučuju na odlazak nego starija populacija. Međutim, ono što zabrinjava jeste činjenica da se starosna struktura bh. stanovništva značajno promijenila u posljednjih nekoliko godina.
Doc. dr Mirza Emirhafizović s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu naglasio je da BiH godinama bilježi gubitak populacije po osnovu većeg broja umrlih od živorođenih – još od 2007., te zbog negativnog migracijskog salda.
– Proces starenja dobija sve više na intenzitetu i to je veoma zabrinjavajući trend s obzirom na reperkusije koje ima i penzijski model koji se jedva održava i pitanje je da li će se samo jednog trenutka urušiti zbog nedostatka radne snage. Dakle, na snazi je opšta depopulacija stanovništva jer reproduktivno stanovništvo u svakom pogledu odlazi – naglasio je Emirhafizović.
Iz BiH ljudi najviše odlaze u Njemačku, Austriju, Hrvatsku i Sloveniju. Kada je riječ o području BiH po broju odlaska su najkritičniji Posavski, Unsko-sanski i Kanton 10, a čak i pojedini dijelovi Republike Srpske bilježe velika odseljavanja ljudi izvan zemlje.
– Kanton Sarajevo je malo specifičan jer zahvaljujući mehaničkom prilivu stanovništva, nekim komparativnim prednostima, većem životnom standardu i nije kritičan u odnosu na druga područja BiH – pojasnio je.
Prof. dr Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta UNSA pojasnio je da su tri faktora koji bh. građane potiču na napuštanje zemlje: individualni izazovi, percepcija socio-ekonomskog okruženja i postkonfliktni uticaji.
– Kod nas se jedna trećina stanovnika izjasnila da bi BiH napustila ukoliko bi imala priliku i nastanila se negdje vani, imamo i 24 odsto onih koji bi privremeno napustili BiH što su prilično visoki procenti – naveo je profesor Efendić.
Na kraju razgovora naši sagovornici su naveli i nekoliko preporuka kako bi se navedeni problemi riješili. Riječ je o obezbjeđivanju ekonomskog blagostanja, poltičke stabilnosti i institucionalne efikasnost, ali i pozitivnog utjecaja javnosti kako bi spriječili one ljude koji se odluče na odlazak. Međutim, zaključili su kako su sveove preporuke bezvrijedne bez uključenosti svih struktura društva i da je na tome potrebno raditi.
(Klix)
