Zbog toga u ostatku tijela ima manje krvi, što se kod nekih ljudi manifestuje kao umor ili lagana vrtoglavica. No naš organizam je ipak mnogo sofisticiraniji, jer se ne radi samo o količini pojedene hrane, već i o tome šta smo pojeli. Istraživači već godinama pokušavaju da pronađu vezu između hrane i pospanosti i koliko god da su napredovali, još uvijek većinu toga ne mogu objasniti.
Već godinama se zna da su obroci s neuravnoteženim hranljivim vrijednostima, poput onih bogatih masnoćama i ugljenim hidratima, povezani s osjećajem umora, dok to nije slučaj s obrocima bogatim proteinima.
AKO ŽELITE DA IZBJEGNETE POSPANOST NAKON OBROKA:
Nemojte se prejesti!
Pazite na veličinu porcije. Ne žurite s jelom, dajte vremena vašem tijelu tokom obroka da podigne prirodni nivo hormona leptina, koji smanjuje osjećaj gladi i zapravo je odgovoran za apetit. Otkako je otkriven, naučnici pokušavaju da ga upotrebe za liječenje gojaznosti, jer djeluje na specifične centre u mozgu koji stvaraju ili blokiraju potrebu za hranom.
Ukoliko leptin pravilno prosljeđuje informacije mozgu o tome koliko u organizmu ima masti, suvišni kilogrami neće se gomilati, jer neće biti pojačane potrebe za kaloričnom hranom. Kod negojaznih ljudi funkcija leptina je očuvana, oni nemaju pojačanu želju za određenom hranom niti pretjeruju sa količinom. Za razliku od njih, većina gojaznih je neumjerena, pošto je djelovanje leptina narušeno, pa njihov mozak ne dobija na vrijeme informaciju da su siti.
Pazite da vam obrok bude uravnotežen
Zamijenite životinjske zasićene masnoće biljnima i morskima (omega-3). Ne zanemarujte povrće, žitarice, voće, mliječne proizvode… Zapravo, ne zanemarujte nijednu prehrambenu grupu, jer su vam sve potrebne za zdravo funkcionisanje organizma.
Izbjegavajte izležavanje nakon glavnog obroka
Kada vam se hrana slegne u želucu, idite u šetnju, tako ćete lakše regulisati nivo šećera u krvi.
Foto: Shutterstock
