“Elektrodistribucija Pale” kao ugovorni organ je na tenderu od ponuđača tražila da ovaj posao završi samo za 15 dana, iako je realan rok oko deset mjeseci.
Začudo, dvije sedmice je bilo dovoljno bivšem direktoru Energoinvesta-Energoinženjeringa“ u Istočnom Sarajevu Milošu Rajiću da privatna firma koju sad vodi dobije ovaj, skoro milionski posao.
Drugi zainteresovani ponuđač nije se sa tim pomirio. Žalbu, koja je ovih dana prihvaćena, još je prije početka gradnje HE, krajem juna 2016. godine, uputio Institut za građevinarstvo “IG” iz Banjaluke, zasnivajući je upravo na veoma kratkom roku za ovaj obiman posao.
“Postavljanje ovakvog roka ukazuje na činjenicu da neko već ima urađen projekat te ga samo treba ozakoniti u postupku javne nabavke. Na ovaj način ograničava se stvarna konkurencija budući da je ponuđačima samo fiktivno data mogućnost da učestvuje u postupku”, naveli su u svojoj žalbi iz “IG” instituta.
Nije to spriječilo upravu „Elektrodistribucije Pale“ da nezakonit posao, vrijedan oko 870.000 KM, u avgustu 2016. godine dodijele beogradskoj firmi “ES Energo systems”, na čijem čelu se nalazi Miloš Rajić, nekadašnji direktor fabrike “Energoinvest – Rasklopna oprema” i “ Energoinvest – Energoinženjering” u Istočnom Sarajevu.
Zanimljivo je da se na listi referenci ovog preduzeća nalaze uglavnom poslovi realizovani u energetskom sektoru BiH. Od 14 posljednjih čak 13 je u Republici Srpskoj.
Kancelarija za žalbe je ove navode prvo odbacila kao neosnovane ali ih je uvažila nakon što je Sud BiH ustanovio da nije obezbjeđena pravedna i aktivna konkurencija među dobavljačima.
Podsjećamo, hidroelektranu “Bogutić-Nova” je izgradilo i opremilo preduzeće “Terex inžinjering” iz Bijeljine a puštena je u rad u septembru prošle godine.
Njena instalisana snaga iznosi 9,96 megavata, projektovana godišnja proizvodnja 41 gigavat-čas električne energije, uz očekivani godišnji prihod oko pet miliona KM.
IG može da traži obeštećenje
Igor Vukajlović iz Udruženja građana „Tender“, kaže kako u ovom slučaju institut „IG“ može da traži odštetu od ugovornog organa pod određenim uslovima.
„Ponuđač mora dokazati pred sudom da bi on dobio posao da ugovorni organ ili Kancelarija za žalbe nije napravila grešku i da je postupak bio regularan. To je u praksi veoma teško uraditi, kazao je on.
Vukajlović pojašnjava kako su rješenja Kancelarije za žalbe BiH konačna i izvršna što znači da bez obzira na upravni spor koji se vodi pred Sudom BiH, rješenje se izvršava kao što je to slučaj ovde.
Koji su dalji pravni koraci instituta „IG“ po ovom pitanju nismo uspjeli saznati jer nam na naša pitanja nisu odgovorili.
(Capital)
