Sunce i politika – Zimsko računanje vremena je prirodno, po Suncu. Ljetnje se uvodi zakonom, odnosno ukazom i uglavnom je stvar politike jedne zemlje. BIH kazaljke pomijera od 1983. i to dva puta godišnje – posljednjeg vikenda marta sat unaprijed i posljednjeg vikenda oktobra sat unazad.
Neke zemlje ne pomijeraju kazaljke – Rusija, Kina, Indija, dio Južne Amerike, Južnoafrička Republika nikada ne pomijeraju kazaljke, već su stalno u režimu zimskog, prirodnog računanja vremena.
Igranje sa vremenom – Prije osam godina Ruska Federacija je odlučila da trajno ostane na ljetnjem računanju vremena. Ali ta odluka nije bila dugog vijeka, pošto su se vrlo brzo predomislili. Već 2014. ruska Duma je izglasala da se trajno koristi zimsko vrijeme.
Kontroverze oko uticaja na zdravlje – Kad god se sat pomijera, unazad ili unaprijed, mnogi se žale da im nije dobro. Osjećaju se umorno, ispadaju iz ritma, mijenja se raspoloženje. Medicina se, međutim, nije egzaktno bavila ovim pitanjem, ali su pojedine studije utvrdile da se organizam tome privikava 15-ak dana. U svakom slučaju, navode ljekari, pomijeranje kazaljki ima zanemarljiv uticaj na organizam u odnosu na rad po smjenama i promjene vremenskih zona.
Pomijeranje kazaljki sa smrtnim ishodom – U septembru 1999. Zapadna obala je još bila na ljetnjem računanju vremena, dok je Izrael pomjerio časovnike za jedan sat unazad. Teroristi sa Zapadne obale su pripremili tempirane bombe i prokrijumčarili ih u Izrael. Međutim, pošto nisu znali za promjenu vremena, bombe su eksplodirale sat prije nego što su planirali, dok su ih još postavljali. Poginula su trojica terorista koji su planirali da ubiju 2.000 ljudi.
Istorijat – Američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin prvi je u 18. vijeku spomenuo mogućnost pomijeranja kazaljki kako bi se efikasnije iskoristio dan. Prva zemlja koja ga je poslušala i koja je na osnovu te ideje počela računanje vremena bila je Kanada. U Evropi prva to čini Njemačka, a za njom i Francuska, Velika Britanija i Austrougarska i to za potrebe uštede energije tokom Prvog svjetskog rata.
Sedamdesetih, kada je tokom energetske krize nafta značajno poskupjela, pojedine države su ponovo uvele ljetnje vreme iz istog razloga – da im više novca ostane u džepu. Kolike su zaista uštede, nema preciznih istraživanja.
Izvor: RTS
